Rȁkalj (tal. Castelnuovo d'Arsa), naselje na sjeveroistoku Puljštine iznad Raškoga zaljeva (44°59′N; 14°03′E; 163 m nadmorske visine); 393 stanovnika (2021), općina Marčana.

Stanovnik je Rȁkljan i Rakljãnac, stanovnica Rȁkljanka i Rakljãnka, a pridjev rȁkljanski i rakljãnski.

Stanovnici se bave tradicijskim poljodjelstvom i stočarstvom, vađenjem građevinskoga kamena u obližnjim kamenolomima ili su zaposleni u različitim djelatnostima u Puli i okolnim mjestima. U novije vrijeme počinje se razvijati ruralni i izletnički turizam.

U prošlosti je Rakalj bio poznat po izradi tradicionalne istarske lončarije. Stari kaštel Rakalj (Rachele) nalazi se istočno od današnjega naselja, iznad rta Sv. Nikola na 93 m nadmorske visine. Prvi spomen kaštela je iz 1288. (Castell Novo), a naselja iz 1312. (Castellare de Rachir). U tlocrtu Starog Raklja danas se prepoznaju ruševine kaštela, kule obrambenih zidova, stražarnica i crkva sv. Agneze (Sv. Agnija), koja još postoji. Crkva je pravokutna tlocrta, s upisanom apsidom, na pročelju se nalaze preslica i gotički portal te grb s uklesanom godinom 1495., a prema dokumentu iz 1555. nekad je bila župna crkva.

Rakalj je u XIV. i XV. st. bio posjed Goričkih i potom Habsburgovaca, a nakon Rata Kambrejske lige, Rakalj i Barban pripali su Mletačkoj Republici. Ona ih je 1536. na dražbi prodala kao feud mletačkoj obitelji Loredan, koja je njima vladala do sredine XIX. st., o čemu i danas svjedoči palača Loredan u središtu Raklja.

Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije izgrađena je u XV. st. kao pravokutna građevina s povišenim svetištem, bez apside. Obnovom su joj 1757. pridodane apsida i bočne kapele. U crkvi je očuvana kamena kustodija s reljefima dvaju anđela, rad majstora Dominika iz 1425. Na putu prema Krnici nalaze se ruševine crkve sv. Teodora (Sv. Tudor). Povijesni izvori spominju područje oko crkve kao posjed istoimenoga samostana benediktinki iz Pule.

Sjeverno od Raklja nalazi se brdo Gomila, na kojem je potvrđena prapovijesna gradina.

Rakalj je rodno mjesto književnika i znanstvenika Mije Mirkovića (Mate Balota).

Slike