Lȉm, Limski zaljev (lokalno ga stanovništvo uglavnom zove samo Lim ili Limski kanal, prema istromlet. Canal de Leme; istriotski Limo, tal. Canale di Leme), potopljena krška dolina na zapadnoj obali Istre, između Rovinja i Poreča.

Dužina zaljeva od obalnog ruba zapadne Istre do najudaljenijega dijela morem ispunjene doline iznosi 12,8 km, a sa suhim dijelom Limske drage u nastavku ukupna dužina iznosi oko 35 km. Na samom ulazu širina mu iznosi 600 m, u srednjem dijelu oko 400 m, a pri kraju oko 200 m.

Od 1964. zakonom je zaštićen geomorfološko-hidrogeološki lokalitet u kategoriji značajnih krajolika; od 1980. specijalni rezervat u moru.

Na kraju zaljeva zbog podzemnog pritjecanja slatke vode u obliku vrulja, bočata voda ima visoku koncentraciju kisika i smanjen salinitet. Uz ta specifična hidrografska obilježja njegova je važnost i u visokoj bioprodukciji (plankton, školjke, ribe), što stvara drukčiji ekosustav od onoga u otvorenome moru. Stoga se u unutarnjem dijelu zaljeva uzgajaju pedoći/pedoči (dagnje) i oštrige (kamenice), a do 2022. uzgajala se i riba u kavezima (orade, brancini).

Obale su mu na sjevernoj strani prekrivene zimzelenom vegetacijom, a na južnoj listopadnom. Zbog svoje prirodne posebnosti i gastronomske ponude privlači mnogobrojne turiste (osobito ljubitelje slobodnoga penjanja). Izgradnjom vijadukta nad krajnjim dijelom zaljeva kao dijela Istarskog ipsilona smanjuje se broj posjeta, jer se stara cesta koja je silazila prema kraju zaljeva rjeđe koristi.

Za zaljev se često koriste pogrešni nazivi fjord i kanal, koji ne odgovaraju stvarnom nastanku zaljeva koji je nastao nakon posljednje oledbe, kada se podigla morska razina i potopila dolinu Pazinčice (ili Pazinskog potoka), koja je poslije postala ponornicom. Na ulazu u zaljev visina je obale na sjevernoj strani 26 m, na južnoj 67 m, dok je u središnjem dijelu na objema stranama visina kota obala oko 95 m. Pri samom kraju kote su 177 m na sjevernoj strani i 230 m na južnoj (kota postojeće crkvice sv. Martina). Na vertikalama sjeverne obale vidljiva su četiri tamna otvora ovećih polupećina i pećina, dok se ispod Sv. Martina, u dijelu obraslom makijom, nalazi otvor Romualdove pećine, očišćene i otvorene za javnost.

Danas je Lim (Limski zaljev/kanal) prirodna granica između grada Rovinja na jugu te općina Vrsar i Sveti Lovreč na sjeveru, a na samom njegovom kraju (tal. Cul di Leme) mali dio obale pripada općini Kanfanar.

Zbog izgleda koji podsjeća na norveške fjordove, Lim je u 1960-im bio i kulisa za snimanje nekoliko međunarodnih filmova s Vikinzima (Dugi brodovi, Viking Erik i Divlji vikinzi) te je na njegovom dnu bilo izgrađeno i imaginarno vikinško selo, koje je potom godinama bilo turistička atrakcija, a otada potječe i kovanica Lim fjord, koja se i danas rabi u turističke svrhe.

Slike