Planinarstvo, samostalno ili grupno odlaženje u prirodu gorovitih predjela te boravak u njoj radi rekreacijskih, istraživačkih ili sportskih aktivnosti.

Grana je opće fizičke kulture, učvršćuje tjelesnu sposobnost, snalažljivost i prilagodljivost različitim prirodnim uvjetima, njeguje osjećaje prijateljstva, uzajamnosti, dopunjuje upoznavanje prirodnih vrijednosti i kulturnih naslijeđa. Djelomično su krajnji oblici planinarstva alpinizam, speleologija, skijaštvo i gorska služba spašavanja, koji zahtijevaju posebnu obuku i vježbu.

Hrvati su prvu planinarsku organizaciju osnovali 1874., a u Istri se zanimanje za planinarenje na Učku, ćićarijski prostor i ostale planinske predjele pojavilo i prije toga.

Poseban cilj prvih organiziranih planinara bio je vrh Učke. Tako je 1852. (pet godina prije osnutka prve planinarske organizacije u svijetu) u zagrebačkom časopisu Neven opisan podvig grupe riječkih planinara koji su se noću popeli na vrh Učke i tu dočekali zoru. Prvo planinarsko društvo u Istri, Società Alpina dell’Istria utemeljeno je u Pazinu 25.XI.1876. na poticaj Antonija Scampicchija iz Labina. Društvo je okupljalo stotinjak članova iz Pazina, Pule, Kopra, Pićna, Motovuna, Nedešćine i Labina, a prvi predsjednik bio je Giovanni Fonda. Imalo je malu knjižnicu i vlastitu himnu. U statutu društva kao ciljevi su navedeni upoznavanje Julijskih Alpa te posebno, istarskih planina i organiziranje terenskih izleta s upoznavanjem kulturnopovijesne baštine. Prvi je društveni izlet na Učku organiziran u kolovozu 1877., zatim su organizirani pohod od Trsta do Sv. Petra, u Nezakcij, Dvigrad, Vodnjan, Snežnik i na Kornatsko otočje. Rad društva od 1886. postupno zamire. S jedne ga je strane ometala austrijska policija, koja je sumnjala u iredentističko djelovanje njegovih članova, a s druge disidenti iz Kopra, koji su ga htjeli pripojiti tršćanskim planinarima.

Zauzimanjem Dinka Trinajstića, pazinski Hrvati osnovali su 1906. u Pazinu Istarsko planinarsko društvo kao podružnicu slovenskog planinarskoga društva sa sjedištem u Ljubljani. Za predsjednika je izabran profesor hrvatske gimnazije u Pazinu Luka Brolih.

U Pazinu je 1909. utemeljena Società Escursionisti Istriani Monte Maggiore, koja je u Statutu navela kako se osniva radi upoznavanja Istre i njezinih planinskih dijelova, te kako se neće baviti ni političkim ni vjerskim djelovanjem. Društvo je izdavalo svoje glasilo (Bollettino della Società Escursionisti Istriani »Monte Maggiore«). U početku je imalo oko 900 članova, od toga najviše iz Pazina, Pule, Kopra.

Ukupno je na području Istre do II. svjetskog rata utemeljeno više od 15 planinarskih društava, koja su obično djelovala po nekoliko godina. Organizirano planinarenje u Istri danas nastavljaju mnoga planinarska društva (PD Glas Istre, PD Pazinka, PD Umag). Po istarskim planinama podignuto je desetak planinarskih kuća, skloništa i razglednih tornjeva (vidikovaca), od kojih je većina u uporabi. Planinarenje u Istri ima iz godine u godinu sve veći broj pristalica, a prostor sjeverne Istre premrežen je mnogobrojnim označenim planinarskim stazama.

U Pazinu je 14.VI.2001. osnovan Istarski planinarski savez koji obuhvaća 7 planinarskih društava iz Istarske županije - Ćićarija iz Buja, Elektroistra i Glas Istre iz Pule, Montenero iz Rovinja, Pazinka iz Pazina, Planik iz Umaga i Skitaci iz Labina, te stanicu Istra Hrvatske gorske službe spašavanja, a pridruženi članovi su planinarska društva Knezgrad iz Lovrana, Lisina iz Matulji i Opatija.

U slovenskom dijelu Istre djeluje Obalno planinsko društvo Koper.

https://ips.hr/

https://opd.si/