Pazinčica ili Pazinski potok (u mjesnim govorima Potȍk i Patȍk, ponekad i Fojba, tal. torrente Foiba) stalni vodotok istarske najduže ponornice, koja svoje vode dobiva s vodonosnog, blago položenog i izduženoga porječja s flišnim naslagama.

Izvire u zaleđu Boruta i ima nekoliko, uglavnom stalnih bočnih pritoka (Brestovica, Toplica, Lipa, Rakov potok i Frnežar) te niz povremenih bujičnih pritoka. Površina površinskoga porječja iznosi oko 77 km2. Sve te vode završavaju u ponoru Pazinske jame. Dužina glavnog vodotoka od izvorišta na oko 320 metara nadmorske visine do Pazina iznosi 18 km, uz pad od samo 35–50 m.

Nakon ubacivanja veće količine boje trasera u vodotok Pazinčice utvrđeno je da se ona pojavila na izvorima uz dolinu Raše, odnosno u Raškom zaljevu (izvori Sv. Anton, Rakonek, Grdak, Sušaki). Uz izvore je uređeno vodocrpilište za južni dio Istre.

U zadnja tri kilometra (od ulaska u Pazinsku kotlinu do poniranja u Jami) Pazinčica je svojim bujičnim tokom izdubila brojne kamene masive (kruge) i jezerca (puče), a ističe se niz manjih uz dva veća slapa – Zarečki krov (popularno izletište i kupalište kraj Zarečja) i Pazinski krov.

Klanac Potoka je u neposrednoj blizini Jame premošćen 1993. pješačkim mostom Vršić (poznatijim kao Most preko Jame), koji spaja pazinsku starogradsku jezgru s industrijskom zonom Pazinka. U njegovom je trupu kanalizacijska cijev koja odvodi fekalne vode iz grada do pročistača.

Poniranje naplavljene vode u istarskim ponorima sporije je u odnosu na druge ponore na području krša. Razlog je što se u posljednjih nekoliko desetljeća u kanalima ponora taloži sve više plastičnog i drugog teže razgradljiva antropogenog otpada, koji otežava brže protjecanje naplavljene vode. Kemijsko onečišćenje različitim uljima i mazutom smanjuje čistoću i pitkost vode ispunjujući svojim talogom i najuže pukotine. Dio Pazinčice oko Cerovlja ima uređeno korito kako bi se na proširenoj dolini osigurala poljoprivredna obradba okolnoga područja. Budući da je područje ponekad poplavljeno, planirano je podizanje brane radi zaustavljanja poplavnih valova i uporabe nakupljene vode za elektroenergetske potrebe.

Inače, zbog slabe propusnosti sifona u Jami, koji ne u razdobljima obilnih oborina i jakih bujica začepi naplavinama suhog granja i stabala, razmjeno su česte poplave u završnom dijelu klanca Potoka. Ponekad su te poplave i vrlo velike pa se jezero zna protezati i tri kilometra uzvodno.

Od 2014. u Pazinu djeluje građanska inicijativa Naš Potok koja se aktivno zalaže za očuvanje tog vodotoka te organizira ili sudjeluje u akcijama čišćenja korita, a ponajviše mjesta njegova poniranja u Jamu, gdje se svake godine pojave nanosi organskoga i neorganskoga otpada.

Slike