Karmel u Juršićima, samostan bosonogih karmelićanki sv. Terezije od Maloga Isusa, koji je djelovao od 1965. do 1977.

Redovnice su u Juršiće došle iz dotad jedinog ženskog karmela u Hrvatskoj, Brezovice kraj Zagreba, što ga je 1939. osnovao zagrebački nadbiskup koadjutor Alojzije Stepinac. Za njihov boravak u Juršićima, za što je porečko-pulski biskup Dragutin Nežić 1964. dobio dopuštenje Svete stolice, preuređen je župni dvor, što ga je, zajedno sa župnom crkvom sv. Franje Asiškog, 1874. podigao ondašnji juršićki kapelan i narodni preporoditelj Josip (Jožef) Velikanje, uz potporu biskupa Jurja Dobrile.

U strogo zatvoreni samostan bosonogih sestara osam je redovnica u nedjelju 10.I.1965. uveo biskup Nežić, nakon svečane mise u župnoj crkvi. Sestre su, kako je tada izvijestio Glas Koncila, došle iz tvornica, radionica, ureda, iz prosvjete, sa sveučilišta i s pašnjaka.

Prva poglavarica karmela u Juršićima bila je Marija Josipa od milosrdne ljubavi (rođ. Margareta Laufer, Sarajka, učiteljica), koja je ranije u Brezovicu došla na poziv nadbiskupa Stepinca, a od 1928. bila je u austrijskom samostanu, karmelu u Mayerlingu, selu u Donjoj Austriji. Tamo je 1886. u carskom lovačkom domu nađen mrtav austrougarski prijestolonasljednik Rudolf s barunicom Marijom Vetsera. Nakon tog tragičnog događaja car Franjo Josip je lovački dom prenamijenio u karmelićanski samostan.

Poglavarica Marija Josipa preminula je godinu dana nakon dolaska u Istru, a pokopana je na groblju u Juršićima, 25.IX.1966. Na mjestu priorice naslijedila ju je Pija od Bezgrešne Kraljice Mira (rođ. Luja Kosić, iz Prnjavora).

Nakon trinaest godina djelovanja Karmela u Juršićima, zbog skučena prostora narasle redovničke zajednice, trinaest karmelićanki odselilo se 17.XI.1977. u Kloštar-Ivanić. Biskup Nežić, čijom su zaslugom redovnice došle u Istru, zapisao je u svom dnevniku da mu je njihovo napuštanje Istre jedna od teških muka.

U Hrvatskoj djeluju četiri zajednice sestara bosonogih karmelićanki: Brezovica, Kloštar-Ivanić, Marija Bistrica i Đakovačka Bistrica.

Od 1995. u nekadašnjem juršićkom župnom dvoru, pa samostanu, djeluje stalna radionica Restauratorskog odjela Vodnjan-Juršići Hrvatskog restauratorskog zavoda.