Vlah, Juraj (tal. Vlach, Giorgio), kapetan (upravitelj) Kastavske gospoštije (Vlahov Breg na Kastavštini, 2.V.1700. – 30.XII.1772.).

Otac mu je bio također Juraj, općinski savjetnik, a majka iz obitelji Jušić. Osim hrvatskog jezika, dobro je poznavao talijanski i njemački. Radio je u Kastvu kao općinski kancelar i poznato je da je 1723. sa suradnicima sastavio popis s 960 prezimena kastavskih obitelji i pojedinaca. Oženio se Margaritom Perić, kćerkom kapetana Kastavske gospoštije Ivana Perića (de Peri), te se preko tasta upoznao i s poslovima uprave i sudstva. Za kapetana Kastva, Veprinca, Mošćenica i Podbrega, kako je glasila puna titula, Vlah je postavljen 1738. i na toj je dužnosti bio pune 34 godine, do smrti.

Iz dugog razdoblja njegove uprave, koje se podudara s vladavinom carice Marije Terezije, čijih je reformi bio uspješan provoditelj, izdvaja se lobiranje pri izboru trase državne prometnice koja bi povezala središnju Istru (Pazin i Pazinsku knežiju) s Kranjskom i Ljubljanom kao glavnim gradom. Kastavsko je vijeće, kojemu je na čelu bio Vlah, uspjelo ishoditi da ona ide preko Kastva. Kastavci su zauzvrat svojim radom izgradili cestu koja je povezala grad s Tošinom i Voloskim. Po njegovom je naređenju bilo zabranjeno trgovanje pred crkvom, a propisao je i kazne za bogohuljenje. Provodeći caričinu reformu školstva, zaslužan je što je 1770. Veliko i Malo vijeće Kastva donijelo odluku o otvaranju pučke škole.

Juraj Vlah pokopan je zajedno sa suprugom Margaritom u arkadnom trijemu kastavske župne crkve sv. Jelene Križarice. U Kastvu jedna ulica nosi njegovo ime.