Sveučilište u Rijeci, zajednica visokoškolskih ustanova, fakulteta, visokih škola i pratećih ustanova, osnovana 17.V.1973. u Rijeci.

Pod nazivom "Sveučilište Vladimir Bakarić" djelovalo je od 1983. do početka 1990-ih, kada ponovno mijenja naziv u Sveučilište u Rijeci.

U njegovom su sastavu danas Akademija primijenjenih umjetnosti, Ekonomski fakultet, Fakultet dentalne medicine, Fakultet informatike i digitalnih tehnologija, Fakultet za fiziku, Fakultet za matematiku, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu (sa sjedištem u Opatiji), Fakultet zdravstvenih studija, Filozofski fakultet, Građevinski fakultet, Medicinski fakultet, Pomorski fakultet, Pravni fakultet, Tehnički fakultet, Učiteljski fakultet, Odjel za biotehnologiju i Studij politehnike te 13 sveučilišnih centara, Sveučilišna knjižnica, Studentski centar, Zaklada Sveučilišta i Znanstveno tehnologijski park.

Povijest visokoškolske izobrazbe u Rijeci počinje 23.XI.1627., kad je osnovan isusovački kolegij, na kojemu je 1632. započeo studij moralne teologije. Poveljom kralja Ferdinanda II. od 31.VII.1633. učenici toga kolegija dobili su povlastice koje su imali studenti sveučilišta u Grazu, Beču i dr. Gradskom vijeću Rijeke Karlo VI. odobrio je 1.VI.1724. otvorenje studija filozofije, a studij teologije dobio je 1728. stalni karakter. Ukinućem isusovačkoga reda ugasilo se i preobrazilo visoko školstvo i u Rijeci, a sredinom XIX. st. obnovljeno je na drugi način. Godine 1857. premještena je Carsko kraljevska mornarička akademija (njem. K. u. k. Marine-Akademie) iz Trsta u Rijeku (djelovala 1866.-1918.), u Puli je 1866. utemeljen Carski i kraljevski mornaričko-tehnički odbor (K. u. k. Marine-Technisches Kommitee), a od 1869. i Mornarička knjižnica (K. u. k. Marine-Bibliothek). Između I. i II. svjetskog rata visokoškolska izobrazba u Rijeci ponovno je zamrla, a obnovljena je utemeljenjem Visoke teološke škole 15.X.1947., Više pomorske škole 4.IV.1949., Više stručne pedagoške škole 1953. te Više ugostiteljske škole u Opatiji. No prekretnicu je označio osnutak Medicinskoga fakulteta 1955., zatim Strojarskoga fakulteta 1960. i Ekonomskoga fakulteta 1961. U Puli je 1960. osnovana Viša ekonomska škola, a 1961. Pedagoški fakultet, koji je poslije ušao u sastav riječkoga Sveučilišta. Osnutkom Sveučilišta visokoškolsko obrazovanje na hrvatskom dijelu prostora oko sjevernog Jadrana zaokruženo je u cjelinu i ostvarene su nove mogućnosti za razvitak znanosti i školstva. Uredbom Vlade RH 21.V.1998. osnovane su tri visoke učiteljske škole, a stručni su studiji okupljeni na novoosnovanom Veleučilištu u Rijeci. Neki su stručni studiji (npr. pomorstvo) tijekom 2002. vraćeni u okrilje Sveučilišta.

Godine 2003. započela je izgradnja Sveučilišnoga kampusa na Trsatu, a 2005. osnovana je Akademija primijenjenih umjetnosti kao prva takva ustanova u Hrvatskoj.

U akademskoj je 2005./06. godini Sveučilište započelo s provedbom bolonjskoga procesa i preobrazbom svih studijskih programa. U rujnu 2006. Visoka učiteljska škola u Rijeci i ona u Gospiću objedinjene su u Učiteljski fakultet, a u studenome iste godine, nakon osnivanja Sveučilišta Jurja Dobrile izdvojile su se četiri sastavnice koje su djelovale u Puli: Filozofski fakultet, Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", Visoka učiteljska škola te Sveučilišna knjižnica.

Koncem 2007. Sveučilište osniva nove odjele: Odjel za matematiku, Odjel za fiziku, Odjel za informatiku te, početkom 2009., Odjel za biotehnologiju.

U akademskoj godini 2018./19. na svim razinama studija na Sveučilištu je bilo ukupno više od 17.000 studenata.

Prema europskim mjerilima to je srednje veliko sveučilište. Na fakultetima se održavaju dodiplomski sveučilišni studiji i stručni studiji, a na nekima i poslijediplomski i doktorski studiji. Do 2002. diplomiralo je više od 50.000 studenata, više od 1.200 polaznika steklo je magisterij znanosti, a više od 500 doktora znanosti. Na Sveučilištu je zaposleno više od 350 doktora znanosti u znanstveno-nastavnim zvanjima, više od 370 znanstvenika u suradničkim i nastavnim zvanjima, više od 200 znanstvenih novaka, ukupno više od 900 nastavnika. Sveučilište u Rijeci surađuje s mnogim inozemnim i domaćim sveučilištima i institutima, uključeno je u multilateralni Srednjoeuropski program razmjene za sveučilišne studije CEEPUS (Central European Exchange Programme for University Studies), te u Program Ministarskog vijeća Europske zajednice za pomoć obnovi visokoga školstva u zemljama središnje i ist. Europe TEMPUS (Trans-European Mobility Scheme for University Studies) i dr.

Od osnutka Sveučilišta u Rijeci njegovi su rektori/rektorice: Zorislav Sapunar (1973.-76.), Zoran Kompanjet (1976.-78.), Josip Deželjin (1978.-80.), Slobodan Marin (1980.-84.), Predrag Stanković (1984.-86.), Mirko Krpan (1986.-89.), Petar Šarčević (1989.-91.), Elso Kuljanić (1991.-93.), Katica Ivanišević (1993.-98.), Danilo Pavešić (1998.-99.), Josip Brnić (1999.-2000.), Daniel Rukavina (2000.-09.), Pero Lučin (2009.-17.) te od travnja 2017. Snježana Prijić Samaržija.

https://uniri.hr/