Napoleonski ratovi, sukobi koje je Napoleonova vojska 1797–1815. vodila sa snagama koalicije europskih država. Pohodom na Italiju 1796–99. ustrojeno je niz jakobinskih republika vezanih za Francusku. Slično se dogodilo i u drugim dijelovima Europe. God. 1979. Campoformijskim mirom ukinuta je Mletačka Republika. Francuzi su 1798. poduzeli i ekspediciju u Egipat.

Napoleon je uspio pobijediti u mnogim bitkama: 1799. kraj Abukira, 1800. kraj Marenga, 1805. kraj Austerlitza, 1806. kraj Jene, 1807. na Wagramu; no pretrpio je i nekoliko poraza: 1805. kraj Trafalgara te odlučujuće poraze u pohodu na Rusiju 1812. kraj Borodina i na Berezini, 1813. u »Bitki naroda« kraj Leipziga i, nakon tzv. sto dana, 1815. u bitci kraj Waterlooa. God. 1807. osvojio je Portugal, a 1808. i Španjolsku. Osim Campoformijskoga mira, ratni pohodi završavali su potpisivanjem više mirovnih ugovora: 1797. u Tolentinu i Leobenu (Leobenski preliminarni mir), 1801. u Lunévilleu i Folignu, 1802. u Amiensu, 1805. u Bratislavi (Požunski mir), 1807. u Tilsitu i 1809. u Schönbrunnu (Schönbrunnski mir).

Napoleonski su ratovi utjecali na zbivanja u Istri i cijeloj istočnojadranskoj obali. Mletačka je Istra 1797. pripala Austriji, a 1805. Francuskoj, koja je 1809. na četiri godine zavladala i cijelim poluotokom. Požunskim mirom Napoleon je Austriji oduzeo Dalmaciju, a 1806. franc. je vojska pod zapovjedništvom generala Jacquesa Alexandrea Lauristona ušla u Dubrovnik, nakon čega je 1808. ukinuta Dubrovačka Republika. Mirom u Schönbrunnu 1809. formirane su Ilirske pokrajine. Bečki kongres 1815. hrvsku je obalu opet dodijelio Austriji, koja je time postala prva pomorska sila na Jadranu.