Mošćenički statut (Zakon Kaštela Mošćenic), osnovni pravni dokument mošćeničke općine.

Iz srednjovjekovnih općinskih knjiga prepisao ga je kancelar Stanislav Negovetić 1637., u vrijeme kada su Mošćenice bile dio Kastavske gospoštije ili kapetanije (njem. Herrschaft Khestau, tal. Signoria ili Capetanato di Castua).

Bio je zapisan hrvatskim čakavskim jezikom, a inačice Statuta zapisane su i na njemačkom jeziku, kojim su se služili feudalni gospodari. Iz preambule Negovetićeva prijepisa razvidno je da je riječ o novoj, drugoj redakciji. U prijepis su unesene odredbe nastale 1475.-1637., a poslije su dopisivane sve odluke donesene do 1705.

Zakonskim člancima, odredbama i odlukama uređuje se cjelokupan život srednjovjekovne autonomne mošćeničke općine. Uz obvezna zajednička paušalna i pojedinačna podavanja desetine u naturi i novcu feudalnom gospodaru (Devinski, Walsee, Habsburg), Mošćenički statut određuje dužnosti i obveze pojedinih mošćeničkih podložnika (župana, komunskih vijećnika, kancelara, satnika i stražara, kmetova, gostiju, plovana). Statut poznaje kazneno pravo, kao i način raspoređivanja uplaćenih globa, koje se dijele u dva ili tri dijela: na gospodu i općinu ili na gospodu, općinu i tužitelja.