Miljski poluotok, poluotok na sjeverozapadnom rubu Istre, duljine i širine oko 5 km, između Miljskoga i Koparskoga zaljeva.

Čini obalni dio Koparskih brda, nastavak njihovih uzvisina (najviši vrh Kaštelir, 244 m). Građen je od eocenskih flišnih stijena, koje se eksploatiraju kao prirodni sivi kamen.

Poluotok je 1945.-47. dijelila granica Zone A i Zone B Julijske krajine, a 1947.-54. Slobodnog Teritorija TrstaTT, a od 1954. granica Italije i Jugoslavije (danas Slovenije).

Na gusto urbaniziranome poluotoku najveća su naselja Milje i Ankaran (Ancarano) na obali, a na sljemenu poluotoka Hrvatini (Crevatini) i Spodnje Škofije (Valmarin). Proizvodi se rano povrće, razvijeno je voćarstvo i vinogradarstvo. Na poluotoku je 5 graničnih prijelaza (2 međunarodna, 1 unutrašnji EU-a i 2 pogranična).