Kranjska (njem. Krain, tal. Carniola), središnja slovenska povijesna pokrajina.

Njezini začetci povezani su s ranosrednjovjekovnom Karniolom u slovenskom Posavju. Na tu se tradiciju krajem X. st. nadovezala markgrofovija Kranjska, nastala nakon prestanka mađarskih upada i ponovnog uključivanja slovenskih pokrajina u okvir srednjovjekovnog njemačkog carstva.

Markgrofovija je isprva bila pod vlašću bavarskoga, odnosno koruškoga vojvode, a potom neposredno podređena kruni. Od 1077. akvilejski patrijarh čitava je dva stoljeća bio formalni kranjski markgrof, dok je u stvarnosti Kranjska pripadala pojedinim gospoštijama biskupija i svjetovnih dinastija, koje su se između sebe borile za kneževski položaj.

Brz razvitak doživjela je pod Habsburgovcima, koji su od 1335. njome neposredno upravljali i priključivali joj svoje novostečene posjede na Krasu i dalje prema moru. Kao priključena gospoštija Kranjskoj je u XV. i početkom XVI. st. pripadala i Pazinska knežija, koju su Habsburgovci 1374. naslijedili od grofova Goričkih. Jednak status imao je i Trst, dok su Rijeka i istočna Istra pod posrednu habsburšku vlast došle podređivanjem Devinske gospode 1366.