Kovačić, Kazimir, časnik NDH i hrvatski emigrantski aktivist (Pula, 24.III.1914. - Argentina, 26.VIII.2016.).

Još se kao dijete s obitelji, otac Alexandar i majka Elvira rođ. Del Bianco, iz Pule seli u Zagreb, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Mobiliziran je u rujnu 1939. u jugoslavensku vojsku u kojoj je bio pričuvni potporučnik. Po kapitulaciji Jugoslavije u travnju 1941. uključio se u razoružavanje njezine vojske. Nakon proglašenja Nezavisne Države Hrvatske (NDH) pozvan je kao časnik u dobrovoljačku postrojbu koja je na strani Njemačke ratovala protiv Sovjetskog Saveza. Postrojba je pod nazivom 369. pojačana pješačka pukovnija (poznata i kao Hrvatska dobrovoljačka legija) poslana u Ukrajinu gdje je bila priključena Stotoj lakoj lovačkoj diviziji Wehrmachta. Premješten je početkom 1944. u Karlovac gdje je bio zapovjednik blindiranog vlaka koji je osiguravao prugu.

Kasnije je premješten u Markuševac, u sjedište Hrvatskog oklopnog zapovjedništva, gdje je ostao do kraja rata kad se, nakon kapitulacije Njemačke i raspada NDH-a, njegova postrojba povukla prema Sloveniji, s ciljem da se preda Saveznicima. To im nije uspjelo, pa je u Bleiburgu 15.V.1945. slijedila bezuvjetna predaja partizanima, a dan kasnije započeo je "marš smrti". Kovačić je prošao cijeli put, dug 600 kilometara, od Bleiburga do Kovina u Vojvodini (Srbija), a pješačilo se gotovo četiri mjeseca. Nakon što je pušten iz logora u Kovinu, vratio se u Zagreb gdje ga je čekala supruga Nada.

U listopadu 1945., uspio je, uz veliki rizik, vlakom preko Ljubljane i rodne Pule stići u Trst. Tu mu se pridružila supruga, a nakon dvije godine, krajem prosinca 1947. krenuli su, u organizaciji Međunarodne organizacije za izbjeglice (IRO), brodom u Argentinu, u Buenos Aires. Tamo je radio kao metalurški radnik, kasnije je osnovao vlastitu građevinsku tvrtku. U Argentini je bio aktivni član hrvatske emigrantske zajednice, podupirao i pomagao brojne dobrotvorne i kulturne aktivnosti. Bio je suosnivač Hrvatsko-argentinskog kulturnog kluba i suradnik revije Studia Croatica. Financijski je pomagao hrvatski emigrantski tisak - časopis Kroatische Berichte u Njemačkoj te Hrvatsku reviju u Barceloni.

Kao zaslužnom i istaknutom starijem građaninu Zastupnički dom Kongresa Argentinske Republike dodijelio mu je 2006. priznanje Mayor Notable Argentino.

Slike