Buzešćina (Buzeština), geografsko-povijesni naziv za sjeverni dio središnje Istre, u gusto naseljenoj plodnoj dolini rijeke Mirne (gornji tok), oko grada Buzeta te okolnih brda, uključujući i planinski masiv Ćićarije.

Buzešćinu danas čini područje grada Buzeta i općine Lanišće, u kojima na površini od 316 km2 u 70 naselja živi 6.267 stanovnika (2021.). Pridodaje joj se gdjekad i južni dio današnje općine Oprtalj (Gradinje, Livade).

Buzešćina obuhvaća raznolika područja: središnji predio oko Buzeta plodna je kotlina koju čine dolina Mirne i pritoka; brdoviti južni i zapadni predio, flišne podloge, ispresijecan je bujičnim potocima (Roč, Hum, Draguć, Vrh i Sovinjak, Mlun, Salež), te vapnenački krševiti predio Ćićarije na sjeveru i sjeveroistoku (Brest, Vodice, Lanišće).

Klima i vegetacija imaju donekle kontinentalna obilježja, osim na jugozapadnom rubu, gdje se osjeća utjecaj mediteranskih strujanja, a dolinom Mirne ona u manjoj mjeri prodiru i do Buzetske kotline, dok su na Ćićariji izrazito planinske. Reljef brdskoga flišnog područja i vapnenačkoga planinskoga grebena otežava komunikacije, tako da su one najlakše u dolinama rijeka, ali postoje putovi koji Buzešćinu povezuju i sa susjednim krajevima (prema Sloveniji, Lupoglavu i Učki, Pazinu). Plodno tlo pogodovalo je uzgoju vinove loze i proizvodnji vina, pa mnogobrojne vinske ceste povezuju veća i mala vinogradarska gospodarstva. Osim toga, gospodarstvo se temelji na stočarstvu po okolnim brdima i padinama Ćićarije, te na drvnoj i metalnoj industriji u Buzetu. U novije doba razvija se turizam. U okolici Buzeta nalazi se središte ekstremnih sportova »Raspadalica«, s vlastitim kampom, ponuda kojega uključuje paragliding, zmajarenje, alpinizam, planinarenje, biciklizam i speleologiju.

Između Buzeta i Motovuna nalaze se Istarske toplice: Lječilište sv. Stipana razvilo se oko izvora ljekovite vode, a nudi fizikalnu terapiju, kozmetičke tretmane i mnoge sportske aktivnosti.

U Buzešćini je razvijen agroturizam, a najpoznatiji su gastronomski specijaliteti tartufi.

Kulturno-povijesno i turistički značajna su naselja: Roč, Hum, Brest, Lanišće, Slum, Sovinjak, Sveti Duh i Štrped.

Arheološka i povijesna svjedočanstva pokazuju naseljenost u prapovijesti i antici (Piquentini). U ranome srednjem vijeku naselili su se Hrvati, o kojima svjedoče nekropole (Mejica). U srednjem je vijeku veći dio područja bio pod vlašću Venecije, na granici prema Pazinskoj knežiji, a u XIX. st. u Buzetu je bilo jedno od središta nacionalne borbe Hrvata za jezik i politička prava. Buzešćina je u XX. st. postupno postala najslabije naseljenim dijelom Istre, pogotovo nakon II. svjetskog rata.