Furlani, etnička skupina koja obitava u Furlaniji, sa zasebnim istočnoladinskim (furlanskim) jezikom i kulturom. Oblikovana je već u X. st. spajanjem keltskoga, romanskoga, germanskoga i slavenskog stanovništva. S dodjelom vojvodskih prava akvilejskomu patrijarhu 1077. Furlani su stekli svoju državnost, koja je trajala do 1420., kada je Mletačka Republika ukinula svjetovnu vlast patrijarha. 

S pojavom suvremenih nacionalnih ideologija, Furlani su u velikoj mjeri talijanizirani, što ih je kulturno osiromašilo. U novije doba sve je jača svijest o vlastitoj individualnosti i vrijednosti furlanske kulture. Tijekom novoga vijeka iz Furlanije, napose iz Karnije, izvori bilježe kontinuirano pritjecanje stanovništva u Istru. Uz Furlani, rabi se i izraz Krnjeli (iz Karnije). Uglavnom su dolazili obrtnici (postolari, drvodjelci, kovači, zidari i dr.), koji su u Istri izvjesno vrijeme radili ili se trajno nastanjivali u gradskim naseljima. Kako su se bavili i trgovinom, mnogi su brzo stjecali imutak i ugled. O tom višestoljetnom useljavanju svjedoče karakteristična furlanska prezimena, ali i sam etnonim u različitim inačicama: Forlani (u Rovinju i Vodnjanu), Furlan (u Brezovici, Borštu, Bujama, Črnome Kalu, Dolini, Izoli, Loki, Motovunu, Opatiji, Oprtlju, Pazinu, Puli, Rijeci, Rovinju i Voloskom), Furlani (u Labinu, Lošinju, Puli, Raši i Rijeci), Furlanich (u Svetvinčentu i Velom Lošinju), Furlanić (u Brestu pod Učkom, Opatiji, Puli, Raši i Veloj Učki). Osim toga, zabilježena su i prezimena: Carnielli (Rijeka), Krnjel (Movraž), Krnjus (Bačva, Kršikla), Krnjuš (Dubrova), Monfalcon (Poreč), Udinesi (Opatija).