Bujština, geografsko-povijesni naziv za sjeverozapadni dio Istre, između Piranskog zaljeva i rijeke Dragonje na sjeveru, doline Mirne na jugu, otvorena mora na zapadu i Buzetske zavale na istoku na prometnim pravcima Pula - Trst i Umag - Buzet.

Ime je dobila po Bujama, koje su u središtu Bujštine, na raskrižju cestovnih pravaca.

Bujština je reljefno otvoreno brežuljkasto područje sastavljeno od vapnenaca i pojasa fliša (lapor, pješčenjaci i gline). Zbog blizine mora prevladava mediteranska i submediteranska vegetacija. Znatni prostori osobito u zapadnom dijelu regije prekriveni su plodnom crvenicom, na kojoj odlično uspijeva voće i povrće. Razvijeno je poljodjelstvo, posebice vinogradarstvo i vinarstvo (najpoznatije je vino malvazija). Buje i okolna naselja (Momjan, Grožnjan, Brtonigla) posebno su turistički atraktivni zbog mnogih vinskih podruma i bogate gastronomske ponude uz vinske ceste te lov i jahački sport.

Bujština je bila gusto naseljena od najstarijih razdoblja povijesti (gradine, rimske vile, srednjovjekovni gradići). Veći dio Bujštine u srednjem i novom vijeku bio je pod vlašću Mletačke Republike. Vrijedna agrarna zemljišta su u prošlosti većim dijelom pripadala crkvenim ili vlastelinskim posjedima, a obrađivanjem tog zemljišta bavilo se seosko stanovništvo hrvatskog i romanskog podrijetla. Venecija je i u te krajeve naseljavala izbjeglice pred Osmanlijama iz Dalmacije i drugih primorskih krajeva, a naseljavali su se i Furlani u potrazi za poslom.

Nacionalna i gospodarska borba zaoštrila se u XIX. st., kad su nastali veleposjedi, mahom u vlasništvu Talijana, dok je hrvatsko stanovništvo bilo u kolonatskom odnosu. Agrarna politika provođena za vrijeme Kraljevine Italije (zabrana gajenja vinove loze, širenje kulture žita i dr.) dovela je do osiromašenja i zaduživanja seoskog stanovništva i do stvaranja novih velikih posjeda talijanskih vlasnika.

Nakon II. svjetskog rata i osobito rješenjem tršćanskog pitanja (1954.) nastupile su značajne gospodarsko-socijalne promjene. Od 1960-ih u obalnom dijelu Bujštine razvio se turizam, a smanjila važnost dotad središnjeg naselja Buja. Ojačalo je obalno naselje Umag.

To je područje, provršine oko 372 km2, danas podijeljeno u 6 upravnih jedinica: gradovi Buje, Novigrad i Umag te općine Brtonigla, Grožnjan i Oprtalj, sveukupno 23.956 stanovnika (2021.).