Bratulić, Vjekoslav, povjesničar (Veli Ježenj, 23.III.1911. - Rijeka, 2.I.1995.).

Pučku školu završio je u Tinjanu, a Hrvatsku gimnaziju počeo je pohađati u Pazinu. Ta je gimnazija nakon Prvog svjetskog rata i dolaska talijanske vlasti zatvorena, pa Bratulić 1922. emigrira u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca i gimnazijsko školovanje nastavlja u Karlovcu i Zagrebu. Nakon mature upisao se 1931. na Pravni fakultet u Zagrebu, na kojem je 1936. diplomirao, a već 1937. i doktorirao. U studentskim danima djelovao je u Istarskom akademskom klubu (tajnik pa predsjednik), a bio je i tajnik Društva Istra u Zagrebu.

Službovati je počeo u Kotarskom te Okružnom sudu u Zagrebu, a 1938. zaposlio se u pravnom odjelu Saveznog ureda za osiguranje radnika.

U Drugom svjetskom ratu već od 1941. surađuje s narodnooslobodilačkim pokretom, a 1942. je među osnivačima ilegalnog narodnooslobodilačkog odbora „Istra“ u Zagrebu i član njegovog izvršnog odbora. Godine 1944. odlazi na oslobođeni teritorij u Moslavini.

U neposrednom poraću, od 1945. do 1947., sudjeluje u radu Komisije za razgraničenje Jugoslavije i Italije i u priređivanju Cadastre National de l'Istrie. Zatim je radio u državnim ustanovama u Beogradu te u Oblasnom odboru za Istru i Hrvatsko primorje, a od 1952. u Jadranskom institutu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU) u Rijeci (danas Zavod za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti). Bio je njegovim ravnateljem od 1954. do umirovljenja 1980. Za vrijeme njegova ravnanja Institutom pokrenuta je 1969. i Radna jedinica u Puli, koja je omogućila daljnji znanstveni razvoj i istraživanje istarske povijesti. Godine 1971. imenovan je znanstvenim savjetnikom JAZU-a.

Uz organizaciju i sudjelovanje na znanstvenim skupovima i projektima, sudjelovao je 1954. u pokretanju JAZU-ovog zbornika radova Anali Jadranskog instituta (prvi svezak objavljen 1956.), a nekoliko godina kasnije i edicije Problemi sjevernog Jadrana (prvi svezak 1963.). Zajedno sa suradnicima osniva 20.V.1952. podružnicu Povijesnog društva Hrvatske u Rijeci, koja zajedno s Društvom za povijest i kulturna pitanja Istre u Puli 1956. objavljuje godišnjak Jadranski zbornik, kojega je uredio prvih 11 svezaka.

Bio je angažiran u kulturnom, prosvjetnom i društvenom životu Rijeke, Istre i Kvarnera, s Mijom Mirkovićem zaslužan je za pokretanje istraživanja o gospodarstvu i povijesti gospodarstva Istre te osnivanje Više ekonomske škole u Puli.

Nakon što je još 1936., kao student, pisao o biskupu Šimunu Bratuliću (Jadranski koledar), tijekom višedesetljetne djelatnosti objavio je više od 80 knjiga, članaka, prikaza i osvrta o političkoj, pravnoj, etničkoj i kulturnoj povijesti Istre, među kojima su: Pregled povijesti Istre (Rijeka 1954., pod istim naslovom i prilog u Istra - prošlost i sadašnjost, Zagreb 1969.), Dokumenti o obrani i istrebljenju hrvatskih škola u Istri pod Italijom (Zagreb 1955.), Rovinjsko selo, monografija jednog istarskog sela (Zagreb 1959.), „‘Zatke’ i ‘Zatkari’ u XVI. stoljeću u Istri“ (Jadranski zbornik, 4, 1969.), „Urbari pazinskog feuda (16. stoljeća)“, I-II, (Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu [VHARP], 8-9, 1963.-64., i 10, 1965.), „Politički sporazumi između Kraljevine Italije i Kraljevine SHS odnosno Jugoslavije nakon Rapalla“ (Jadranski zbornik, 6, 1966.), „Zapisnici sjednica 'Hrvatsko-slovenskog kluba' zastupnika u Istarskom saboru (1884-1901)“ (VHARP, 11-12, 1966.-68.), „Funkcije župana u općinskim zajednicama na području pazinske grofovije (XVI—XVII stoljeća)“ (Jadranski zbornik, 7, 1969.), Političke stranke u Istri 1918-1923. godine (Rijeka 1972.), „Šimun Bratulić (?—1611)“ (Jadranski zbornik, 9, 1975.), „Popis stanovništva 'Primorskog gubernija' u 'Kraljevini Iliriji' iz 1818. godine“ (isto, 10, 1976.-78.) Vincenzo Morosini IV. Catastico generale dei boschi della Provincia dell'Istria (1775-1776), Terminazione de C.E. sopra boschi. Naredjenje P. K. varh dubravah (1777), urednik (Fiume - Trieste 1980.), „Razvoj komunističkog pokreta u Istri 1918–1941“ (u: Istra–Hrvatsko primorje–Gorski kotar 1919–1979, Rijeka 1980.).

Osim u ranije spomenutim surađivao je i u publikacijama Istarski glas (1939.–40.), Italian Genocid Against the Slovenes and the Croats. A Selection of Documents (Beograd 1954.), Istarski mozaik (1965.), Priključenje Istre Federalnoj Državi Hrvatskoj u Demokratskoj Federativnoj Jugoslaviji 1943–1968 (Rijeka 1968.), Komunistički pokret i socijalistička revolucija u Hrvatskoj (Zagreb 1969.), Susreti na dragom kamenu (1972., 1979.).

Dobitnik je godišnjih nagrada Grada Rijeke 1962. i 1981., Nagrade "Mijo Mirković" i drugih priznanja.

Slike