Augustinci (Ordo Sancti Augustini, OSA), naziv za više katoličkih, muških i ženskih redovničkih zajednica koje žive prema Pravilima života sv. Augustina iz IV. st., kojima je konačni oblik dao Benedikt Anijanski (oko 750.–821.).

Najpoznatiji su bili Regularni kanonici sv. Augustina (Canonici regulares s. Augustini, CRSA) i Pustinjaci sv. Augustina (Ordo Eremitarum Sancti Augustini, OESA; ukinuti 1963.). Prvi su nastali u doba crkvene obnove u XI. st., a najrašireniji su bili početkom XVI. st. Pustinjaci sv. Augustina nastali su 1256. (bulom Licet Ecclesiae Catholicae Aleksandra IV.), s izraženim osobinama tada jako popularnih prosjačkih redova. Nosili su crni ili bijeli habit opasan kožnim remenom.

U Rijeci je augustinski samostan pustinjaka utemeljen u drugoj polovici XIV. st. (darovnicom Hugona VIII. Devinskog), gradnja samostana i samostanske crkve sv. Jeronima dovršena je početkom XV. st., a upravljali su i crkvom sv. Jakova u Opatiji. Pripadao je bavarskoj augustinskoj provinciji, potom štajersko-koruškoj koja se osamostalila u drugoj polovici XVI. st., a od kraja XVII. st. austrijskoj provinciji. Poznato je da je u XVI. st. bio najveći feudalac na riječkom području te da je bio usko povezan s ljubljanskim augustinskim samostanom. Djelovao je do 1788., kada je car Josip II. ukinuo augustinski red. Riječki augustinski samostan dao je više istaknutih učenih ljudi (Marko Rečan, Ivan Klobučarić, Ivan Krstitelj Agatić, Ivan Krstitelj Cortivo…).

Samostani u mletačkom dijelu Istre pripadali su Mletačkoj provinciji (Marca Trevigiana). U Kopru su augustinke od 1318. do 1806. imale samostan sv. Blaža, a u Puli augustinci djeluju najkasnije od 1453., kada im je dodijeljena crkva sv. Marije od Milosrđa (Madonna di Misericordia), do 1814. Djelovali su u kraćim razdobljima u Savudriji, Novigradu, Umagu i Brtonigli (augustinke) te na otocima Sv. Ivan kraj Rovinja, Sv. Nikola kraj Poreča i Veruda (Fratarski otok) kraj Pule. Više je biskupa istarskih biskupija bilo iz redova augustinaca, među kojima se ističe koparski biskup Paolo Naldini. Slikar Bernardo Parentino također je bio augustinac.

Danas augustinci ne djeluju u Istri.

Slike