Strabon Amasejac (grč. Στράβων), grčki zemljopisac i povjesničar (Amaseja na Pontu, oko 64. pr. Kr. - ? 23. po Kr.).

Dugo je vremena boravio, učio i radio u Rimu, a svoja je znanja dijelom dopunjavao na mnogim putovanjima. No više je bio knjiški radnik, te se oslanjao na starije autore (Polibije, Eratosten, Artemidor Efežanin i dr.).

Nije sačuvano njegovo djelo Povijesne zabilješke, ali jest Geografija (Гεωγραφικά), u 17 knjiga, opis tada poznatoga svijeta. U prvim dvjema knjigama donosi pregled općih zemljopisnih pitanja, u 3.-10. opisuje Europu, 11.-16. Aziju i u 17. Afriku.

Istru i sjeverni Jadran spominje na više mjesta u knj. 1., 2., 5. i 7. Spominjući Pulu (Пόλαι), prenio je Kalimahove stihove o Kolhiđanima kao mitskim osnivačima, a obračunao se i s dotadanjim vjerovanjem u zemljopisnoj literaturi da rijeka Dunav (Histar) ima dva ušća, jedno u Crnome moru, a drugo u Jadranu. Važan je i za druga topografska pitanja staroga vijeka na istarskom području (vrelo Timava, pulska luka, mit o jantarnim otocima). Histre drži Ilirima, te ih prve navodi u opisu Ilirika.

Slike