Matica hrvatska (MH), književno i znanstveno društvo osnovano pod imenom Matica ilirska u Zagrebu 10.II.1842., u doba buđenja nacionalne svijesti i konstituiranja moderne hrvatske nacije, sa zadaćom promicanja kulturnih, književnih i gospodarskih, a posredno i političkih ciljeva hrvatskog narodnog preporoda.

Od 29.XI.1874. nosi naziv Matica hrvatska. Bogata kulturna i izdavačka djelatnost različitim se intenzitetom nastavljala u promjenjivim kulturno-političkim okolnostima XX. st Mnogi su značajniji projekti pokrenuti 1960-ih (npr. Pet stoljeća hrvatske književnosti).

Matičini pododbori (od 1970. ogranci) pokreću samostalne časopise (Dometi). Organiziraju se proslave važnih obljetnica, književne večeri, predavanja, znanstveni skupovi i izložbe. U to se doba osnivaju pododbori u Puli (1962.), Poreču (1965.), Pazinu i Rovinju (1969.). Pod okriljem Matice hrvatske sastavljena je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika (1967.). Budući da je Matica hrvatska bila dijelom Hrvatskoga proljeća, krajem 1971. prestaje djelovati, a više je članova uhićeno. Izdavačku djelatnost 1972.–90. nastavlja Nakladni zavod Matice hrvatske (NZMH).

Matica je obnovljena 8.XII.1990., a predsjednikom je do 1997. bio Vlado Gotovac, potom Josip Bratulić te od 2001. Igor Zidić. Primljeno je mnogo novih članova, osnovani su novi ogranci. Njihov je rad oživljen i u Istri: u Puli i Umagu (1990.), Poreču i Pazinu (1991.) te u Rovinju (1992.), a prvi su put osnovani u Labinu (1991.), Bujama (1995.), Vrsaru (1996.) i Fažani (2002.). Objavljuju pjesničke zbirke pisane čakavicom, zbirke pripovijedaka, povijesne knjige, povijesnu esejistiku, zbornike – zavičajne monografije. Rovinjski ogranak izdaje časopis Rovinjski obzori. Ogranci priređuju kulturne i znanstvene manifestacije, predstavljanja knjiga, znanstvene simpozije, stručna i znanstvena predavanja, likovne izložbe i koncerte.

Na inicijativu pazinskog ogranka 1992. osnovana je Koordinacija istarskih ogranaka Matice hrvatske (predsjednik Josip Šiklić iz Pazina), preimenovana 1998. u Skupštinu udruga MH Istarske županije, radi usklađivanja zajedničkih akcija i projekata. Koordinacija je od 1992. u okviru obilježavanja obljetnica pokrenula projekt znanstvenih skupova radi predstavljanja prošlosti, baštine i sadašnjosti istarskih naselja, općina i gradova. Radovi se objavljuju u zbornicima Knjižnice ACTA (Marčanski zbornik, Pula 1994.; Lindarski zbornik, Pazin 1996.; Ližnjanski zbornik, Pazin 1997.; Hrvatska čitaonica u Pazinu, Pazin 1999.; Cerovljanski zbornik, Pazin 1999. i Gračaški zbornik, Pazin 2002.). Koordinacija je 1996.–99. bila suizdavač časopisa Nova Istra, organizirala je niz tribina, predavanja, predstavljanja knjiga te gostovanja i zajedničkih susreta sa znanstvenicima i književnicima u mjestima u kojima djeluju ogranci Matice hrvatske.