Krnica
Krnȉca (tal. Carnizza [d'Arsa]), naselje 9 km sjeveroistočno od općinskoga središta Marčane (44°58′N; 14°2′E; 195 m nadmorske visine); 275 stanovnika (2021.).
Nalazi se na visoravni iznad Krničkog porta, na županijskoj cesti Šišan – Kavran – Rakalj, odnosno na odvojku županijske prometnice za Prodol, koji je na državnoj cesti Pula – Barban (D 21).
Stanovnik je Krnȉčar, stanovnica Krnȉčarka, a pridjev krnȉčki.
Stanovnici se bave poljodjelstvom (vinova loza, žitarice, povrće), ribarstvom i tercijarnim djelatnostima.
Arheološki nalazi svjedoče o nastanjenosti u prapovijesno i rimsko doba, a u povijesnim se izvorima spominje u XIII. st. Nakon toga selo je zbog ratova i kuge bilo napušteno, a ponovno je naseljeno 1520. izbjeglicama pred Osmanlijama iz Dalmacije, pod vodstvom svećenika Ivana Buršića. Nakon ponovne epidemije potkraj XVI. st. došla je nova skupina izbjeglica. Selo je civilno i crkveno pripadalo mutvoranskom kaštelu, odnosno župi, a u Krničkom portu imalo je izlaz na more. U prvoj polovici XX. st. Krnica je postala jednim od važnijih naselja vodnjanske općine, jer je imala dobru luku za izvoz i uvoz robe.
Župna crkva sv. Roka izgrađena je 1631., a dograđena 1774. u rustičnom baroknom slogu. U crkvi su dvije oltarne pale Venerija Trevisana. U Krnici su još dvije male crkve, sv. Josipa (s još jednom slikom V. Trevisana) i sv. Valentina.
U Krnici je rođen povjesničar i publicist Herman Buršić.
Komentari
Trenutno nema objavljenih komentara.
Ostavi komentar