Kȁšćerga (tal. Villa Padova), naselje 15 km (cestom) sjeverozapadno od administrativnoga središta Pazina (45°18′N; 13°54′E; 383 m nadmorske visine); 235 stanovnika (2021.).

Nalazi se na jezičku iznad doline Butonige, ispod brežuljka (444 m) na kojemu je crkvica sv. Antuna Padovanskoga i po kojem se brdo zove Padova, pa otuda talijanski naziv sela (Villa Padova).

Stanovnik je Kašćergȁn, stanovnica Kašćergȃnka, a pridjev kašćergȃnski.

Stanovnici se bave poljodjelstvom (vinogradarstvo, voćarstvo).

Područje je bilo nastanjeno u prapovijesti i antici, a naselje se prvi put spominje 1177. kao Carsiaga. Tada je postala feudalno leno porečkoga biskupa, zatim je prelazila iz ruke u ruku crkvenih feudalnih gospodara, a sredinom XIII.st. prešla je pod vlast Pazinske knežije. U drugoj polovici XV. st. nakon osmanlijskih prodora u sjevernu Istru i ratnih pohoda kneza Ivana VII. Frankopana, u Kašćergi je živjelo samo 6 stanovnika (1498.). U urbaru Pazinske knežije 1498. upisana kao Kasternn, a u XVII. st. službeno je umjetno preimenovana u Kaiserfeld, što je postalo ime baruna Rampelli, koji je feudom tada gospodario. S obzirom na blizinu granice knežije s mletačkom Istrom (motovunskom općinom), Kašćerga je često stradavala, zemlja je povremeno ostajala neobrađena i napuštena, tako da su u više navrata naseljavani novi stanovnici.

Župna crkva sv. Marka evanđelista izgrađena je 1686. a obnovljena 1891. Zvonik uz crkvu (17 m) podignut je 1801. Crkva sv. Antuna Padovanskoga (drugog imena Blažene Djevice Marije Snježne [sv. Marije od Sniga]) izgrađena je u XII. st., a obnovljena 1859. Na toj je uzvisini vjerojatno bio feudalni kaštel.

Iz Kašćerge je rodom slikar Antun s Padove (XVI. st.), koji je freskama oslikao više crkvica u istarskim gradićima.

Slike