Kardiovaskularne bolesti, bolesti srca i krvnih žila. U Istri od njih obolijeva svaki drugi stanovnik. Prema statistici Opće bolnice u Puli, 53,4% bolesnika otpuštenih iz bolnice 2003. liječilo se od kardiovaskularnih bolesti, što je premašilo hrv. prosjek za l–2% (i smrtnost od tih bolesti imalo je iste postotke).

Najčešće su k. b. bile popuštanje srca (dekompenzacije, plućni edem) i moždani udar. Njihova pojavnost raste sa životnom dobi (kod prve srčane dekompenzacije prosječna dob iznosi 67,3 god.). Slijedile su srčane aritmije, akutni infarkt miokarda, angina pektoris, arterijska hipertenzija i dr. Uzroci kardiovaskularnih bolesti mnogi su i općepoznati čimbenici rizika. Na neke se ne može utjecati (dob, spol, nasljeđe), a na druge može (štetne navike prehrane, pušenje, povišen krvni tlak, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest, fizička neaktivnost, debljina, stres i dr.). Prema pokazateljima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u pogledu pobola i pomora od kardiovaskularnih bolesti Hrvatska je u razini s razvijenim zemljama. U posljednjim dvama desetljećima u najrazvijenijim zemljama Europe i SAD-u opaža se tendencija zaustavljanja i opadanja udjela tih bolesti u općem pobolu i pomoru pučanstva, ponajprije koronarne bolesti srca. U Istri, naprotiv, još uvijek raste pojavnost akutnoga srčanog infarkta, najtežeg očitovanja koronarne bolesti i najvažnijega pokazatelja pobola od kardiovaskularnih bolesti. Prema podatcima pulske Opće bolnice (1982–2003), starosna dob pacijenata koji su doživjeli prvi srčani infarkt u prosjeku je bila 55 god., a omjer muškaraca i žena bio je 2 : l. U mlađim godinama prevladavali su muškarci s omjerom 3 : l, a nakon 60. godine života omjer se izjednačavao. Prema statistici, svaki šesti pacijent liječen od infarkta od njega je i umro, a trećina bolesnika umrla je prije dolaska u bolnicu. U srpnju i kolovozu i do 50% bolesnika liječenih od infarkta bili su stranci, što je pridonijelo nešto većem pobolu u Istri nego u ostatku Hrvatske. Za sprječavanje i liječenje kardiovaskularnih bolesti u Istri potrebna su ulaganja u razvoj kardiologije kako bi se osposobili novi prostorni uvjeti, pojačala preventivna djelatnost, poboljšala prethospitalna skrb, osuvremenila invazivna kardiologija (kateterizacija srca i intervencijska koronarografija) te kardijalna kirurgija.