Vino, poljoprivredni prehrambeni proizvod dobiven potpunim ili djelomičnim alkoholnim vrenjem masulja ili mošta, od svježega i za preradbu u vino pogodnoga grožđa.

Vinogradarstvo i vinarstvo u Istri oduvijek su bile važne gospodarske djelatnosti.

Vino malvazije istarske bijele, danas najraširenije sorte u istarskom vinogradarskom sortimentu, prvi je važan javni nastup ostvarilo 1891. na Velikoj jubilarnoj gospodarskoj izložbi u Zagrebu. Prva veća priznanja istarska su vina dobila na Velikoj svjetskoj izložbi vina u Torinu 1902., gdje su bila proglašena među najboljima u svijetu, odmah iza španjolskih i francuskih. Priznanja su se ponajprije odnosila na crna vina, jer su tada u istarskom vinogradarskom sortimentu prevladavale crne sorte grožđa, poglavito teran.

Veliki je pomak u podizanju kakvoće istarskih vina ostvaren od posljednjeg desetljeća XX. st. primjenom modernih tehnoloških postupaka vinifikacije: izravno prešanje masulja ili grožđa bijelih sorti, taloženje mošta, kontrolirana alkoholna fermentacija (primjena selekcioniranoga vinskoga kvasca, alkoholno vrenje na 15–17°C), stabilizacija vina i dr. Potvrda su tomu mnoga priznanja: na Međunarodnom sajmu vina Vinovita u Zagrebu 1998. malvazija istarska bijela proglašena je najboljim autohtonim hrv. vinom, a 2000. dobila je najveće priznanje sajma, odličje Studec, kao najbolje bijelo vino u Hrvatskoj. Istarski su proizvođači svojim vrhunskim i kvalitetnim vinima, vinskim cestama i razvijenim seoskim turizmom najviše pridonijeli proizvodnji, promidžbi i prodaji vina.

Godine 2004. u Istri je bilo registrirano 50 proizvođača vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, odnosno 145 vrsta vina: 6 vrhunskih, 132 kvalitetna, 3 stolna i 4 pjenušava. Godine 2003. u Istri je proizvedeno ukupno 264.106 hektolitara (hl) vina; 92.341,5 hl (35%) bilo je vino s oznakom zemljopisnoga podrijetla, a od toga je 87.270,82 hl (95%) bilo kvalitetno vino.

Vino je visokovrijedna prehrambena namirnica koja se nekad nepravedno smatrala isključivo alkoholnim pićem. Prema najnovijim istraživanjima, u vinu je više od 600 organskih i anorganskih spojeva poznatoga kemijskog sastava, a broj ostalih spojeva, zasad nepoznatoga kemijskoga sastava, procijenjen je na više od 3.000. Kemijski sastav vina određuje njegovu kakvoću, pa se neki sastojci obvezno označavaju na etiketi (npr. količina etanola i ostatak neprovrela šećera), neki se stalno prate radi kontrole i očuvanja zdravlja (količina sumporova dioksida i hlapljivih kiselina), a neki povremeno provjeravaju radi zaštite potrošača od mogućih zloporaba.

Vino je u Istri oduvijek bilo hrana ravnopravna kruhu i maslinovu ulju, primjerice u bukaleti, gdje s natopljenim prepečenim kruhom i žlicom maslinova ulja čini autohtonu istarsku supu.

Uz hranjivost, poznati su i njegovi ljekoviti učinci, ponajviše zahvaljujući polifenolima, organskim spojevima podrijetlom iz grožđa. Zbog njih vino (poglavito crno) ima djelotvorno antivirusno i baktericidno djelovanje, te uspješno štiti od ateroskleroze i ostalih bolesti krvožilnoga sustava (tromboze, embolije, infarkta).