Trstenȋk (tal. Terstenico, Terstenico di Raspo), naselje na Ćićariji (45°29′N; 14°9′E; 697 m nadmorske visine); bez stalnih stanovnika (2021.), 8 km sjeverozapadno od općinskoga središta Lanišća.

Smješten je na cesti koja od Lanišća vodi za Dane i Vodice, u blizini raskrižja za Brest i Buzet, na maloj uzvisini između dviju uzdužnih dolina.

Stanovnik je Trstenȋčan, stanovnica Trstenȋčanka, a pridjev trstenȋčki.

Stanovnici su se tradicionalno bavili stočarstvom i poljodjelstvom, a živjeli su najviše od prodaje mlijeka i drva. Prema popisima stanovništva potkraj XIX. st. Trstenik je brojio 223 stanovnika, a nakon toga stalno gubi stanovništvo te izumire.

U Drugom svjetskom ratu su ga 10.VIII.1944. spalile njemačke postrojbe zajedno s Račjom Vasi, Vodicama, Klenovšćakom, Danama i Rašporom jer je stanovništvo podržavalo partizanski pokret. Spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora podignut je 1983., a obnovljen 2023. U XXI. st. zapuštene se kuće obnavljaju i u njima povremeno borave njihovi vlasnici koji žive u većim mjestima, a neke se i iznajmljuju kao kuće za odmor.

Područje Trstenika bilo je dio Rašporske gospoštije, pa je s njom i pripalo Veneciji (1394.). Dobro su sačuvani struktura naselja, stambena i gospodarska arhitektura s početka XX. st., izvorna organizacija prostora te tipična zatvorena dvorišta s visokim zidovima i širokim ulaznim vratima. Na najvišoj je koti groblje s crkvom sv. Lucije, koja ima maleni četvrtasti zvonik na pročelju pokraj ulaznih vrata.

Trstenik pripada župi Brest (pod Žbevnicom).