Šparuga (šparoga, Asparagus), biljni rod iz porodice ljiljana (Liliaceae), s oko 300 vrsta.

U nas dolazi nekoliko jestivih i ukrasnih vrsta. Jestiva je šparuga aromatična biljka opora okusa. Ima ljekovita svojstva, a smatraju je i afrodizijakom.

Sastav: 93,6% vode, potom bjelančevine, mineralne soli i β-karoten; bogata je željezom, fosforom, kalcijem i vitaminima.

Bila je poznata na Bliskom istoku i u Egiptu, a već ju je Hipokrat u Grčkoj smatrao ljekovitom. Spominjali su je i rimski pisci (Plinije Stariji, Apicije). U europsku prehranu vratila se u kasnom srednjem i ranom novom vijeku u Njemačkoj i Francuskoj, gdje je bila uzgojena vrtna šparoga (Asparagus officinalis).

Divlja primorska šparuga (Asparagus maritimus) raste u nas u primorju kao samonikla biljka od ožujka do lipnja, a beru se njezini mladi izdanci. U Istri raste duž zapadne obale te u južnoj i jugoistočnoj Istri, na crvenim tlima, u niskoj makiji i u šumi. Koristi se za pripremu različitih sirovih, kuhanih i prženih jela (juhe, pire, prilog, rižoti, salata). Fritaja (omlet) sa šparugama tipična je za istarsku prehranu.

Branje šparuga omiljena je proljetna rekreacija mnogim Istranima, a u to se vrijeme maci (rukohvati) šparuga mogu kupiti na svim istarskim tržnicama (placama/pjacama, mrkatima/merkatima).

Biljci se u posljednje vrijeme pridaje i gospodarsko značenje u gastronomiji i turizmu. Nezaobilazna je na sezonskim jelovnicima mnogih ugostiteljskih lokala, a na više mjesta u Istri priređuju se javne manifestacije i promocije posvećene šparugi (Šparogada u Kaštelu kod Buja, Festival šparuga u Lovranu, Dani istarskih šparuga itd.).

Slike