Gravisi (de Gravisi), mletačka plemićka obitelj iz Kopra, čiji su članovi imali naslov markiza.

Prema Prosperu Petroniju podrijetlom je bila iz Toskane.

Kapetan Nicolò (1396.–1469.) otkrio je 1435. urotu protiv Mletačke Republike, a zauzvrat je odlukom dužda Francesca Foscarija 1440. u obliku trajne investiture dobio Kostel (Pietrapelosa), najveći mletački feud u Istri, kojemu je pripadalo 12 sela: Zrenj, Sočerga, Grimalda, Marčenegla, Čepić, Salež, Nugla, Črnica, Mali Mlun, Kodolje, Omošćice i Pregara. Posjed je u vlasništvu obitelji ostao do XIX. st.

Gravisijevi su 1446. primljeni u plemićki savjet grada Kopra i upisani u istarske nobile s naslovom markiza, što im je 1662. potvrdila Venecija, a poslije i austrijski car Franjo I. U XV. st. obitelj se podijelila na četiri glavne loze, na čelu kojih su bili Nicolòvi sinovi Michele, Gravise, Pietro i Vanto. Prva je loza (Kopar) brakovima bila vezana za obitelji Barbabianca i Bocchina, druga i treća spominju se u Buzetu, a četvrta (izumrla 1820.) također u Kopru.

Obitelji pripada niz vojnih zapovjednika, viteza, pjesnika, književnika, liječnika i erudita: npr. Vanto, 1479.. kaštelan Podgrada; Pietro (1520.–88.), suprakomit na galiji tijekom Lepantske bitke 1571., borio se u Ratu za Sienu i protiv Osmanlija; kapetan Lucrezio (Kopar, 1558. – otok Pag, 30.XII.1613.), poljski kralj Sigismund III. proglasio ga je 1588. kavaljerom, sudjelovao je u obrani Kandije i Dalmacije; Giuseppe, 1582. rektor stare koparske škole; kostelski markizi Michiel (početkom XVII. st.) i Zuanne (druga polovica XVII. st.); Giovanni Nicolò, 1610. književnik te mletački i francuski kavaljer; u Dvigradu su rektorima bili Girolamo (1696.) i Rocc’Antonio (1737.); Antonio, kondotjer u Dalmaciji i kapetan u Labinu (1726.); Marcello (? oko 1780.), konjanički kapetan, sin Giacoma iz Buzeta; Giuseppe (1704.–74.), književnik, pjesnik (spjev La Selva) i providur za granice, bliski suradnik erudita Apostola Zena; Francesco (XVIII. st.), gospodar Saleža; Madonna Paula, supruga messera Orazija, stanovnica Motovuna, koja se bavila vradžbinama; Girolamo (15.VI.1720. – 30.III.1812.), arheolog, erudit i filolog, predsjednik koparske Accademije dei Risorti i član akademija u Urbinu, Rovigu, Bellunu, Gorici, Padovi i Kölnu, koparski gradonačelnik, autor više djela (Lettera intorno alle antiche e moderne accademie di Capodistria, 1760.; Considerazioni apologetiche di un accademico romano-sonziaco e giustinopolitano sopra un saggio di storia della città di Parenzo, 1789.), rođak i bliski suradnik Gian Rinalda Carlija, oženjen plemkinjom Chiarom Barbabianca pa otada obitelj nosi dvostruko prezime Gravisi Barbabianca; njihov sin Dionisio (1750.–68.), lirski pjesnik; Giulio (Kopar, ? – Buzet, 1827.), sin Gian Giacoma, pisac; Andrea (1802.–76.), agronom; Anteo II. (Gravisi-Barbabianca-Bocchina, pseudonim Gianfilippo Squinziani; Kopar, 13.IV.1841. – 7.I.1888.), historiograf i književnik; urednik listova La Provincia dell’Istria i L’Unione; Giannandrea (Kopar, 1880. – Trst, 1960.), geograf i povjesničar, proučavatelj istarske toponimije.