Gradina
Gradȉna, naselje na Poreštini, u općini Vrsar (45°10′N; 13°41′E; 125 m nadmorske visine); 49 stanovnika (2011.), na raskrižju lokalnih cesta iz Poreča, Svetog Lovreča i Kloštra.
Stanovnici se tradicionalno bave poljodjelstvom (vinova loza, masline, žitarice) i stočarstvom (goveda, svinje), a u novije vrijeme i turizmom. Od 1993. do 2006. naselje je bilo u općini Sveti Lovreč, kada (zajedno sa selima Begi, Bralići, Delići, Flengi, Kloštar, Kontešići i Marasi, s kojima zajedno čini crkvenu župu Gradina i mjesni odbor) ulazi u sastav općine Vrsar.
Gradinsko naselje postojalo je u prapovijesno doba, a iz rimskoga razdoblja nema osobitih nalaza, premda je onuda prolazila Flavijevska cesta (Via Flavia). Spominje se prvi put 1102. kao feud Galisedum, kada ga, zajedno s ribolovištem u Limu, grof Ulrik II. daruje stanovitom Adalbertu Mlađem (često se navodi da se prvi put spominje 1040. u darovnici grofice Acike, ali je riječ o krivotvorini iz XIII. st.). Poslije je, tijekom XII. st., došao u posjed tršćanskoga biskupa, koji ga je krajem stoljeća dao u zakup stanovitom Giroldu, po kojem je nazvan Geroldia. Njegovi su potomci držali feud (nazivan i feudom sv. Andrije od Kaliseda) do 1592., kada je obitelj izumrla, pa ga je mletačka vlast dodijelila obitelji Capello, a zatim obitelji Califfi, koja njime upravlja do sredine XIX. st. i ukidanja feudalnih odnosa. Gradina je često bila predmetom spora između porečke i sutlovrečke općine.
Naselje koje se razvilo oko feudalnoga kaštela ugasilo se u XII. st. Obnovljeno je u XVII. st. doseljenicima iz Dalmacije, a 1720. se prvi put spominje kao župa. U mjestu je sačuvana palača obitelji Califfi iz XVII.-XVIII. st. Župna crkva sv. Andrije izgrađena je u XVI. st. na mjestu prijašnje, vjerojatno iz XI. st., od koje je sačuvana apsida. Proširena je u XVIII. st. te obnovljena 1975. Na groblju je crkva Majke Božje iz 1746., obnovljena 1881.
Komentari
Trenutno nema objavljenih komentara.
Ostavi komentar