Sorbar

Sorbar, povijesni naziv područja između Momjana i Marušića, na Bujštini; brdovito flišno područje (oko 300 m nadmorske visine) s nekoliko manjih zaselaka (Črnci, Mikorići, Jurini, Šaini, Trkusi, Paliski).

Stanovnici raštrkanih naselja bave se tradicijskim poljodjelstvom (vinova loza, maslina).

Sorbar se prvi put spominje u XIII. st., kada iz ruku novigradskih biskupa prelazi u posjed gospodara Momjana te nešto poslije pod nazivom Villa Servaria u dokumentu iz 1310. Potonji vlasnici toga feuda bili su Mlečani (od 1535.), zatim koparski plemić T. Lugnani (od 1585.) i grofovi Sabini u XVII. st., koji su ga ubrzo opet prodali Veneciji.

Na rubnim područjima Sorbara, uglavnom na uzvisinama, nekoliko je crkava. Crkva sv. Nikole na istoimenom brežuljku danas je potpuno razrušena. U njoj su među ostalim bile pohranjene relikvije sv. Rufa, koje su 1567. prenesene u Momjan. Crkva sv. Petra (XII. st.) jednobrodna je, s upisanom polukružnom apsidom; u unutrašnjosti su očuvani dijelovi zidnih slika u apsidi (prizor Krista u mandorli sa simbolima evanđelista ispod kojega su prikazani apostoli) s kraja XIV. st. Pokraj crkve sv. Lucije na groblju kraj Marušića, nastale pregradnjom starije crkve posvećene sv. Sebastijanu (1781.), otkriveni su ostatci ukopa iz doba ranoga Carstva.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Rosanna Bubola, "Momiano nei secoli", La Battana, 1994., 112; Antonio Alisi, Istria, città minori, Trieste 1997.; Damir Demonja, Contributo alla tipologia delle chiese romaniche in Istria, Atti CRS, 1998., 28; Vladimir Marković, Crkve XVII. i XVIII. st. u Istri – tipologija i stil, Zagreb 2004.

Slučajna natuknica

Freske u Pićnu