Prostorno planiranje, u Istri je relativno novo područje djelatnosti, koje se počinje razvijati nakon II. svj. rata, a proizlazi iz urbanizma, kao starije srodne discipline, regionalne ekonomije i regionalne geografije. Za razvoj prostornoga planiranja posebno je važan osnutak Urbanističkog instituta Hrvatske (UIH) 1947., i Urbanističkog instituta za Rijeku, Istru i Sjeverno primorje 1952., te donošenje Zakona o urbanističkom i regionalnom planiranju 1961., čime je započela organizirana djelatnost i na području Istre.

God. 1969. usvojen je Regionalni prostorni plan Istre, koji je imao samo koordinacijski karakter jer političko-adm. sustav nije bio prilagođen direktivnoj provedbi takva plana. Sljedeći važan dokument bio je Koordinacijski plan za Gornji Jadran, izrađen 1971–72., koji je posebno valorizirao mogućnosti turist. razvoja u Istri. Tijekom 1972. osniva se Urbis 72, prvo projektantsko društvo u Istri koje se sustavno bavi prostornim planiranjem na svim razinama. Na temelju Zakona o prostornom uređenju i korištenju građ. zemljišta iz 1973. organizacija sustava prostornog uređenja počinje se širiti i na upravnu razinu, te se osnivaju općinska tijela za prostorno planiranje i urbanizam u svih sedam tadašnjih općina (Buje, Buzet, Labin, Pazin, Poreč, Pula, Rovinj). Potkraj 1970-ih i na poč. 1980-ih donosili su se općinski prostorni planovi, a velik dio njih je, nakon mnogih revizija, i danas u primjeni. To su prvi direktivni prostorni planovi, koji na temelju Zakona o prostornom planiranju i uređivanju prostora iz 1980. sadrže cjelovit planerski instrumentarij, od analitike preko sinteze do provedbenih elemenata, te su pravnim i tehničkim okvirom za izradbu urbanističkih planova. Na poč. 1980-ih, nakon osnutka Zajednice općina Rijeka, u čijem se sastavu nalaze i istar. općine, te pripadajućega zavoda za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, izrađuje se Prostorni plan Zajednice općina Rijeka, koji je bio donesen 1984., i koji je, osim koordinacijskih, imao i neke direktivne odredbe glede usklađenja planova više i niže razine. Bitna je novina toga plana znatan naglasak na problematici zaštite okoliša, koja se prvi put na razini prostornoga plana pojavljuje u reguliranom obliku. Izrađen je i Prostorni plan Nacionalnoga parka Brijuni i pripadajućega priobalnog pojasa (1987), kao prvi prostorno-planski dokument za zaštićena područja prirode na području Istre. U okviru samostalne Republike Hrvatske osniva se Zavod za prostorno uređenje Istarske županije, koji osim izradbe Prostornoga plana Istarske županije izrađuje i prostorne planove područja posebnih obilježja kao specifične vrste mikroregionalnih prostornih planova. Zakon o prostornom uređenju iz 1994. dao je pravni okvir za realizaciju novoga sustava prostornoga planiranja. Prostorni plan Istarske županije iz 2002., u podjednakoj mjeri koordinacijski i regulativni dokument, temelj je za izradbu prostornih planova gradova i općina.