Gortan, Vladimir, antifašist (Beram, 7.VI.1904. – Pula, 17.X.1929.).

Po zanimanju poljodjelac, 1928. postao je članom tajne antifašističke organizacije osnovane u Trstu (Borba, odnosno TIGR), koje je cilj bio rušenje fašizma i oslobađanje Istre i Slovenskog primorja svim sredstvima. Šesteročlana skupina (gortanovci) odlučila je poduzeti akciju na dan talijanskih parlamentarnih izbora, 24.III.1929. Pucajući pred povorku seljaka koji su išli na glasovanje, skupina je ubila jednoga seljaka kraj Kamuž brijega.

Pri pokušaju bijega u Jugoslaviju 28.IV. Gortan je uhićen i odveden u Rim, gdje je pod mukama priznao sudjelovanje u akciji. Iako on nije pucao u povorku kraj Kamuž brijega, sud ga je proglasio predvodnikom skupine (»capobanda«) i osudio na smrt strijeljanjem. Strijeljan je na obali morske uvale u južnom dijelu Pule (Al Bianco, službeno Val Consiletti, danas Gortanova vala/uvala) i odmah tajno sahranjen na Mornaričkom groblju, a nakon nekoliko dana je tijelo noću iskopano i premješteno u tajnu grobnicu na Gradskom groblju, sve zbog bojazni da njegov grob ne postane simbol žrtve i otpora istarskih Hrvata te mjesto njegova štovanja.

Unatoč tome postao je simbolom otpora Istrana fašizmu, pa su partizanska četa i brigada 1943.–45. nosile njegovo ime. Nakon rata je (1952.) otkriveno mjesto sahrane pa su posmrtni ostaci 1953. preneseni u monumentalnu grobnicu podno Berma, djelo arhitekata Zdenka Kolacija i Zdenka Sile.

Danas njegovo ime nose ulice u mnogim istarskim gradovima i mjestima, kao i onima diljem Hrvatske, te neke škole i tvrtke.