Červar Porat, panorama sjevernog dijela naselja, (fotoarhiva Glasa Istre)

Červar Porat

Červȃr Pȍrat (Črvar Porat, Červar-Porat), naselje u razvedenoj luci sjeverno od Poreča (45°16,9′N; 13°16′E); 381 stanovnik (2021.).

Nalazi se u istoimenoj uvali (tal. Porto Cervera), koju čine dvije manje uvale, Lunga i Sveta Marina (Santa Marina), koja je bila naseljena već u rimsko doba (u blizini je i jedna prapovijesna gradina). U kasnoantičkom izvoru (Anonim Ravenjanin) spominje se insula Cervaria.

Na južnoj obali uvale pronađeni su ostatci (istraživala Vesna Girardi Jurkić) velikog rimskog gospodarskog kompleksa, s keramičkom peći na jednoj, a uljarom na drugoj strani. Peć je radila u I. st. (konfiguracija dna uvale upućuje na male zalihe gline), a uljara i poslije, do II. ili III. st. Stambeni dio čini niz prostorija s hipokaustom i bazenima, a u kasnoj se antici i dalje koristio uz preinake, vjerojatno V.–VI. st., kada je naselje napušteno. Ima i tragova kršćanskog kulta. Proizvodnja maslinova ulja (ili vina) te keramičkih izrađevina (predmeti proizvodnje nisu pouzdano utvrđeni) povezana je s procvatom gospodarstva na cijeloj zapadnoj obali Istre, a zamire s opadanjem intenziteta trgovine na cijelom Sredozemlju.

Veliki gospodarski kompleks Črvȃr (Červȃr, tal. Cervera) izgrađen je u XVIII.–XIX. st. na najvišoj točki između uvale Červar i uvale Sv. Martin. Bila je to stancija porečke plemićke zemljoposjedničke obitelji Polesini, danas je naselje u sastavu Grada Poreča (97 stanovnika, 2021.). Stanovnik je Črvarȁn, stanovnica Črvarȃnka, pridjev črvarȃnski.

U uvali Červar postojale su dvije zgrade gospodarske namjene, od kojih je jedna bila gostionica. Na tome mjestu i okolnom zemljištu, ukupne površine 60 ha, izgrađeno je 1970-ih novo turističko naselje za 6500 „stanovnika“, što je bio prvi primjer cjelovite regulacije sezonskoga grada na istočnoj obali Jadrana.

Urbanistički plan izrađen je 1971. u Urbanističkom institutu Hrvatske. Glavni urbanist bio je Juraj Matijević, koji je sa suradnicima Dinkom Milasom i Vesnom Matijević kasnije projektirao i kuće. U izradi urbanističko-arhitektonskog projekta naselja sudjelovali su i stručnjaci iz pulskoga Urbisa 72. Urbanistička shema i arhitektonska koncepcija građevina naselja temelje se na regionalnim značajkama primorskih urbanih aglomeracija, prilagođenih novim zahtjevima i sezonskom ritmu života.

Za realizaciju ovog velikog projekta osnovana je 1971. poslovna zajednica Euroturist u kojoj su bile projektne tvrtke i izvođači radova te ugostiteljsko-turistička kompanija Plava laguna iz Poreča. Izgradnja je počela 1974., a posljednji objekti dovršeni su u lipnju 1981.

Apartmanske građevine prodane su na tržištu kao kuće za odmor s mogućnošću organiziranog iznajmljivanja turistima. Osim toga, naselje je dobilo i hotel te sve druge gospodarske sadržaje primjerene turizmu (trgovine, restorane) i veliku turističku luku (marinu) u uvali Lunga s radionicom (za popravke brodskoga trupa, motora i instalacija te popravak jedara i jarbola) za manje jahte i brodice. Ugostiteljskim i nautičkim objektima upravljala je Plava laguna.

Tijekom Domovinskoga rata naselje je dijelom poslužilo za privremeni smještaj prognanika i izbjeglica. Tada je i dijelom devastirano. U novije doba sve se više profilira kao stalno naselje (ljekarna, knjižnični stacionar, komunalna lučica) gubeći isključivo sezonsko-turistički značaj. Sjedište je istoimenog mjesnog odbora u sastavu Grada Poreča.

Stanovnik Červar Porta je Červȁrac, stanovnica Červȃrka, a pridjev červȃrski.

Hotel je nakon devastacije privatiziran (2000.), a 2018. je srušen. Na sjevernoj strani naselja završena je 2019. izgradnja luke s 200 novih, uglavnom komunalnih vezova, kojom upravlja Lučka uprava Poreč. Izgradnja podijeljena u četiri faze trajala je od 2013., a osim novih kapaciteta saniran je i lukobran te napravljena elektroenergetska i vodovodna mreža.

Između Červar Porta i Črvara je crkvica sv. Ane, izgrađena blizu ranije starokršćanske crkve posvećene sv. Pelagiju. Tu je 1866. pronađen ulomak rimske stele. Crkvica je obnovljena 1976., a oko nje nekoliko je starih i vrijednih stabala hrasta, cedra, pinije i ladonje.

http://www.cervar-porat.com/

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Vesna Jurkić-Girardi, "Građevinski kontinuitet rimskih gospodarskih vila u zapadnoj Istri", Histria historica, 1981, 2; Juraj Matijević, "Červar-Porat", Čovjek i prostor, 1982, 7–8; Dario Alberi, Istria - storia, arte, cultura, Trieste 1997., 1250-1256; "Istarska toponimija", Istarska enciklopedija, Zagreb 2005., 929-944; "Sanacija i dogradnja luke Červar Porat", mrežne stranice Lučke uprave Poreč, https://www.porec-port.com/hr/projekti/814; Robert Buršić, "Model-naselje Červar-Porat: Prvom turističko-stambenom naselju na Jadranu prijeti devastacija i ilegalna gradnja", mrežne stranice Glasa Istre, https://www.glasistre.hr/istra/2023/11/18/model-naselje-cervar-porat-prvom-turisticko-stambenom-naselju-na-jadranu-prijeti-devastacija-i-ileg-897211, 19. 11. 2023.