Socerb s istoimenom utvrdom na kraškom grebenu, (snimio Ivo Pervan)

Socerb

Socerb (tal. San Servolo), naselje ispod krškoga grebena Podgorskoga krasa kraj ceste Kastelec – Prebeneg (Prebenico) na grebenu između Doline i Ospa (13°52′N; 45°35′E; 387 m nadmorske visine); 43 stanovnika (2023.), općina Kopar.

Na kamenom grebenu iznad sela (437 m) stoji istoimena utvrda (njem. San Serff, tal. San Servolo), koja je zbog strateškog položaja više puta mijenjala vlasnike (tršćanski biskupi od 948., grad Trst, Mleci i Austrija, Nikola Ravbar, obitelj Petazzi i Demetrio Economo). Kraj nje su prapovijesna gradina i rimski ostatci te više jama s arheološkim nalazima. U jami pokraj utvrde nalazi su iz željeznog doba (notranjsko-kraška skupina) i kasnorimska nekropola, a u keltskim pokopima ritualno uništeno oružje (nalazi u Trstu).

Prema lokalnoj legendi, u obližnjoj Svetoj jami živio je sv. Socerb (Servul), mučenik Sanctus Servulus (III. st.), po kojem su nazvani naselje i utvrda. U čast sveca održavale su se procesije i mise u jami do 1946., kad su pripadnici nove, jugoslavenske vlasti razbili mramorni oltar. U jami je svojedobno jedan od vlasnika socerpskog dvorca (Petazzi) bio uredio vinski podrum. Sveta jama dugačka je 231 m i duboka 44 m, a slovi kao jedina podzemna crkva u Sloveniji. Kraj jame osnovan je 20.V.1944. bataljun „Alma Vivoda“.

Utvrda Socerb, Sveta jama i nalazišta zaštićeni su kao spomenici kulture.

Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Adriano Dugulin (priređivač), La necropoli di San Servolo. Veneti, Istri, Celti e Romani nel territorio di Trieste, Trieste 2002.