Maklavun, pogled iz zraka, (fotoarhiva Glasa Istre)

Maklavun

Maklavȗn (tal. Maclàvo, Monclàvo), brdo i istoimeni tumul iz brončanog doba na 212 metara nadmorske visine blizu Sošići kraj Rovinjskog Sela, općina Kanfanar.

Prema načinu zgrčenog ukopa, pronađenoj keramici i brončanoj oštrici radi se o građevini staroj od 3500 do 4000 godina.

Izniman je prapovijesni, arheološki lokalitet sličan građevinama iz stare Mikene, koji osim pogrebne komore (tolos, grč. ϑόλος) promjera oko 16 metara ima i šestmetarski ulazni hodnik (dromos, grč. δρόμος). Kako jugozapadna orijentacija dromosa gleda na zalazak Sunca za zimskoga solsticija, postoje snažne indikacije da se radi o prvom takvom poznatom solarnom opservatoriju na tlu Hrvatske. Zbog kupolaste gradnje tolosa tehnikom lažnoga svoda pretpostavlja se da je tumul bio grobnica uglednika, obredni hram i istovremeno promatračnica solsticija, odnosno astronomski opservatorij poput Sí an Bhrúa u Irskoj (poznatijega pod engleskim nazivom Newgrange).

Budući da se najbliže primjere takvih građevina može pronaći jedino na samom jugu europskoga kontinenta, smatra se da tolos nije mogao biti izgrađen bez poznavanja grobne arhitekture na mikensko-egejskom području, na što ukazuje i nalaz keramike koja pripada kasnoj fazi ranobrončanoga doba (2000. – 1600. pr. n. e.) ili srednjobrončanom dobu (1600. – 1300. pr. n. e.) srednjoeuropske terminologije, što odgovara središnjoj i kasnoj mikenskoj epohi u Grčkoj.

Njegovu vrijednost prepoznali su astronomi i arheolozi, no strojevi s obližnjeg kamenoloma već su nepovratno devastirali vanjski dio prstena megaliteta, odsjekavši pritom i cijeli dio brda, tako da i ostatku građevine prijeti urušavanje ili proklizavanje niz 36-metarsku liticu kamenoloma.

Slike


Komentari

    Trenutno nema objavljenih komentara.

Ostavi komentar

* Slanjem komentara prihvaćate Pravila obrade Vaših osobnih podataka (e-mail i IP adresa). cancel reply


Literatura

Boris Baćić, „Tumuli iz brončanog doba na Maklavunu i Žamnjaku u južnoj Istri“, Jadranski zbornik, IV, 1960., 197-202; Bernhard Hänsel – Biba Teržan, „Brončanodobna kupolasta grobnica mikenskog tipa u Istri“, Histria archaeologica, 30/1999, 2001., 69-107.

Slučajna natuknica

Samager