Pokretanje projekta

Istra je 2005., kao prva u Hrvatskoj, dobila svoju regionalnu enciklopediju. Veliki projekt ostvaren je u suradnji Istarske županije i Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu, uz sudjelovanje brojnih istarskih znanstvenika i stručnjaka. Na krilima te tiskane, enciklopedijski obuhvatne monografije o Istri, tadašnji istarski župan Ivan Nino Jakovčić potaknuo je i novi, "virtualni" projekt - Istrapediju. Zamisao je bila da se po uzoru na internetsku Wikipediju u toj suvremenoj tehnologiji i mediju na jednom mjestu riječju, slikom i zvukom objedini bogata riznica istarske povijesti, kulture i običaja. S obzirom na to da, za razliku od tiskovina, internet dozvoljava jednostavne promjene, dopune i ažuriranje podataka, ali i zvučne i video priloge, Istrapedia je zamišljena kao dinamičniji, fleksibilniji i raznovrsniji projekt koji uz stručnjake i profesionalce stvaraju i čitatelji, tj. šira publika, kao predlagači ili pak autori natuknica.

Raznovrsne natuknice

Projekt Istarske županije s internetskom adresom www.istrapedia.hr zaživio je u travnju 2009. godine. Bile su to prve regionalne enciklopedijske stranice u Hrvatskoj. Stranice je koncipirala i dizajnirala tvrtka Parabureau iz Zagreba, a osim pretraživanja sadržaja (pojmova/natuknica) bilo je omogućeno objavljivanje novosti, kao i komunikacija s korisnicima. S obzirom na enciklopedijski koncept i u Istrapediji su zastupljene natuknice o istaknutim osobama, obiteljima i zajednicama, o svim zemljopisnim značajkama Istre, naseljima, općinama i gradovima, svekolikoj povijesti kroz ere i vjekove, flori i fauni, kulturnopovijesnim spomenicima, znanosti, umjetnosti (arhitekturi, glazbenoj, likovnoj, filmskoj i scenskoj umjetnosti), gospodarstvu, prometu, književnosti, publicistici, narječjima, narodnoj glazbi, plesovima, običajima i tradicijskoj baštini uopće, školstvu, zdravstvu, kulturi, politici, religiji, sportu, raznim tvrtkama, ustanovama, klubovima i društvima, manifestacijama itd... riječju o svemu što čini bogatstvo raznolikosti prostora i življenja istarskog poluotoka.

 

Izvori i prvi urednici

U startu je Istrapedia imala više od 1.600 natuknica, koje su gotovo sve bile preuzete iz Istarske enciklopedije, temeljem sporazuma Istarske županije s Leksikografskim zavodom, te oko 3.000 fotografija i više stotina filmova i zapisa u mp3 formatu. Prve su godine kreiranja Istrapedije bile ambiciozne, a – uz stalno dodavanje novih natuknica, fotografija i audiovizualnih zapisa – puno se pažnje posvećivalo popularizaciji njezinih stranica i organizaciji ciljanih natječaja među istarskim učenicima i studentima za proširivanje njezina sadržaja, kao i za povećanje broja suradnika. Prva glavna urednica bila je Slavica Tobok (Kandić), glazbeni urednik Livio Morosin, fotograf Duško Marušić Čiči, autori videozapisa Diego Bosusco Ptica, Zoran Mikletić, Mladen Lučić, Vesna Lučić i MedVid produkcija, a umjetnički direktor Igor Stanišljević. Uz Leksikografski zavod materijalima je doprinio i Radio Pula. Projekt se provodio pod okriljem županijske ustanove IKA - Istarska kulturna agencija - Agenzia culturale istriana, a nakon Tobok Kandić stranice su uređivali Ivan Žagar i Antonio Giudici.

"Sveistarski" obuhvat

Nakon određenog pada posjećenosti stranica, ali i kvalitete dijela novih natuknica, kojih je broj do jeseni 2016. ipak porastao na više od 2.500, uređivanje Istrapedije povjereno je u studenom 2016. Istarskom povijesnom društvu - Società storica istriana, s time da su Istarska županija i IKA ostale nositeljice projekta. Novo uredništvo (voditelj projekta Maurizio Levak, stručni redaktori Sunčica Mustač, Robert Matijašić i Ivan Matejčić te glavni urednik Goran Prodan) postavilo si je više zadataka. Na prvom mjestu širenje Istrapedije novim prilozima, s time da je sa županijske razine obuhvat natuknica ravnopravno proširen na cijelu zemljopisnu Istru. Dakle, i njezin liburnijski dio u Hrvatskoj, ali i područja u Sloveniji i Italiji, što je zapravo nastavak "sveistarskog" koncepta Istarske enciklopedije. Novi koncept suradnje i uređivanja Istrapedije partneri su javnosti predstavili  u svibnju 2017.

 

Tim slijedom, uz pomoć pročelnika Odjela za kulturu Istarske županije Vladimira Torbice, ugovoren je s Leksikografskim zavodom prijenos i preostalih natuknica iz Istarske enciklopedije. To je do polovice 2018. uglavnom obavljeno, uz njihovo obogaćivanje foto, audio i video prilozima te brojnim poveznicama s drugim pojmovima. Uspostavljena je i uspješna suradnja s istarskim dnevnikom Glas Istre radi korištenja njegove fotoarhive. Usporedo su ažurirane i popravljane postojeće natuknice te pripremane i objavljivane posve nove, ponajviše biografske, o ljudima koji su rođeni, živjeli i/ili umrli u Istri ili su s njom bitno povezani. Za razliku od Istarske enciklopedije u Istrapediji su i biografije živih osoba. Biografskih je natuknica u proljeće 2024. bilo oko 2000, a ukupan je broj natuknica premašio je 4400, dočim je broj ilustracija dosegao 13 000.

Nove stranice i partneri

Krajem 2019., uz potporu Istarske županije i u suradnji s informatičkom tvrtkom FWD grupa iz Pule, postavljene su nove, grafički osuvremenjene i tehnološki poboljšane stranice, kako bi se povećala njihova zanimljivost i vidljivost. Nove stranice mogu se bolje pregledavati s mobilnih uređaja, prilagođene objavljivanju tehnički kvalitetnijih slikovnih priloga, a imaju i neke nove rubrike (prigodne teme, kalendar događaja, kviz o Istri).

Prema podacima FWD Pula, tvrtke koja pruža informatičku potporu Istrapediji, u drugoj polovici 2023. prosječan mjesečni posjet Istrapediji kretao se oko 29 000 pojedinačnih posjetitelja s oko 500 000 pregleda stranica. 

Od 2021. godine novi suradnik/partner u projektu, umjesto IKA-e, je Povijesni i pomorski muzej Istre - Museo storico e navale dell'Istria (PPMI).

Od 2022. u stručnom redaktorskom timu su Robert Matijašić, Ivona Orlić i Gaetano Benčić, a od konca travnja 2024. i Goran Prodan, kojega je na mjestu urednika zamijenio Paulo Gregorović.

Istrapedia surađuje s dva bliska joj projekta Istarske županije: portalom Istarska kulturna baština - Patrimonio culturale istriano, čije su stranice također pod okriljem PPMI-ja, te Istarskim biografskim leksikonom, koji je u pripremi.

Uređivački princip bio je i ostao da su stranice Istrapedije otvorene svima zainteresiranima, dakako, uz poštivanje određenih pravila i uzusa. Važeće je i načelo da je Istrapedia nekomercijalni projekt pa shodno tome na njezinim stranicama nema reklamnih sadržaja.

Jezik

Ostalo je otvoreno pitanje višejezičnosti Istrapedije. Izvorno je ambiciozno zamišljena kao višejezična, u hrvatskoj i talijanskoj inačici te s univerzalnim engleskim prijevodom. Ima i prijedloga da se u duhu istarske višejezičnosti u taj spektar uključi i slovenski jezik, ali natuknice su za sada samo na hrvatskom jeziku, a talijanska verzija je u pripremi (tek 400-tinjak natuknica dostupno je u talijanskom prijevodu).

Priredio Goran Prodan (2019., ažurirano u travnju 2024.)