Puljski zaljev (44°52′N; 13°50′E), duboki, dobro zaštićen zaljev na zap. obali krajnjega juga Istre. Uvučen u kopno 4,5km (prosječne širine oko 1km), zatvaraju ga rtovi Proština i Kumpar (Muzil). Ulaz

zaljeva izložen je južnim vjetrovima, koje prati smanjena vidljivost. Bura je u zaljevu veoma jaka i dugotrajna. U prapovijesti bile su naseljene uzvisine oko cijelog zaljeva (Vrčevan, Kašteja, Gra

zaljeva smještena 6 km jugozapadno od središta Pule, otočića na ulazu u zaljev i južne pulske gradske četvrti. Poluotok južno od te gradske četvrti (1990-ih u području prema zaljevu nastaju i četv

zaljev, pov. naziv za Kvarnerski zaljev u starom vijeku (lat. sinus Liburnicus). Tako je nazvan po Liburnima, prapov. narodu koji je živio na području od rijeke Raše duž obale Hrvatskoga primorja do R

zaljev i zaklonište za manje brodove i jahte na jugoistočnoj obali Istre (44°55′N; 14°2′E), 22 km sjeveroistočno od Pule i oko 10 km jugoistočno od Marčane, podno Kavrana. Smješ

zaljev (Kvarner), sjeverni dio Jadranskoga mora između vinodolsko-velebitske i istarske obale. Velikim otočnim nizovima razdijeljen na Riječki zaljev (sjev. dio Kvarnera), Velebitsko-vinodolski kan

zaljev (tradicionalno Plomȋnska vȁla, tal. Valle di Fianona), uski zaljev na istočnoj obali Istre, podno naselja Plomin. Nalazi se na južnom rubu Velih vrata u Kvarneru, a vala je nastala potapanje

zaljeva, na oko 20 kilometara od Labina, a 30 kilometara od Pule. Do nje se dolazi nakon što se kod Barbana na križanju za Hreljiće skrene za Rebiće te produži ravno. K tome, iz Raklja vodi poljski pu

Pulska filmska tvornica od 2004. godine predstavlja niz radionica grupe entuzijasta i zaljubljenika u filmsku umjetnost koje je okupio voditelj radionice Marko Zdravković-Kunac.Zamišljena je kao dokum

zaljeva (Miljski zaljev, Koparski zaljev, Piranski zaljev, ušće Mirne/Tarska vala, Limski zaljev/kanal, Puljski zaljev, Medulinski zaljev, Raški zaljev, Plominski zaljev), u koje se ulijevaju najvažni

zaljev po njoj nazivan i Sinus Flanaticus (Flanatički/Plominski zaljev), u antici zvan i Liburnski zaljev. Nakon pada Zapadnoga Rimskoga Carstva Plomin je bio pod vlašću Istočnih Gota i potom Bizanta

zaljeva u juž. dijelu zap. Istre, u općini Medulin, 6 km jugoistočno od Pule (44°50′N; 13°53′E); 902st. (2001). Smješteno je između uvala Solina i Paltana (ili uvala Banjole). Obala je dobro razvedena

...pulskom Arsenalu odnosno u trsšćanskom brodogradilištu. Predstavljaju prve kapitalne brod

Pule (Veith). Svakako je treba tražiti uz obalu, možda u Puljskome zaljevu. . Matijašić

zaljevu (Histri i Kaulici), dok pored dublje unutrašnjosti Jadranskoga zaljeva živi treći istarski narod, Liburni. Spominje i nekoga Liburna, koji je narodu dao ime, izumio liburnske brodice i vrstu o

Puljskome zaljevu, opsega oko 1,5 km (izvorni opseg bio je upola manji), površine oko 0,9 km2. U antičko doba na njemu je bila nekropola, u kojoj su bili pokopani P. E. Rasparagan i njegov sin.  U VI

Pule. Od tuda je nastavljala Liburnijska cesta (Via Liburnica) prema Nezakciju, skelom preko Raškog zaljeva, Labina, Plomina, Plominskog zaljeva i Plomin Luke do Trsata gdje se spajala s cestom Via Ge

zaljev) između Lovrana (3 km sjeverno od Medveje) i Mošćeničke Drage na jugozapadu (4 km od Medveje). Smještena je duž državne ceste (D 31) Rijeka - Opatija - Plomin - Pula, u slikovitoj uvali sa š

Pule, (44°50′ N, 13°51′ E; 40 m nadmorske visine), 186 stanovnika (2021.), općina Medulin. Nalazi se nad zaljevom Veruda, blizu lokalne ceste između pulske četvrti Valdebek i Pj

...zaljeva