Rijeka, a između njih luke u istarskim gradovima. Kopar, Izola i Piran do 1945. bili su polazne luke za kraće dnevne ili tjedne linije. Nakon 1945. linijsku su plovidbu između Trsta i obalnih gradova
Rezultati pretraživanja za: "rijeka"
Glax, Julius, liječnik i balneolog (Beč, 11.III.1846. - Opatija, 9.VIII.1922.). Medicinu je studirao u Innsbrucku, Beču i Grazu (diplomirao 1871.). Najprije je radio u Grazu, a zatim u Rogaškoj Sla
Andrijčić, Antun, svećenik, političar, publicist (Punat na Krku, 3.V.1858. – Punat, 13.VIII.1927.). Završio je studij bogoslovije u Gorici i zaređen je 1880. Služio je prvo na Unijama, pa u g
rijeka. Uglavnom boravi blizu obale, osim krajem jeseni i početkom zime kada odlazi dalje. Spušta se i boravi na dubinama do 250 metara. Izlov se vrši tijekom cijele godine, iako je najbolje razdoblje
rijekama jadranskoga slijeva. Glavočić crnotrus (Pomatoshistus canestrini) endemska je ribica sjevernoga Jadrana. Ima blijedo obojeno tijelo s crnim točkicama. Živi na granici morske i slatke vode,
Maestro del Popolo, Il, glasilo udruge Associazione Amici dell'Istruzione, dvomjesečnik koji je izlazio u Rovinju 5.IV.1874. - 18.II.1877. Odgovorni urednik bio je Niccolò Prodomo, a tis
rijekama, koje nastaju kombinacijom nanošenja, bočne erozije i podizanja tla odnosno usijecanjem riječnog toka u naplavnu ravan. Najstarija terasa obično je najviša i najdalje od rijeke. Nastanku tera
Rijeka sa sjedištem u Puli do 1977. Objavio je petnaestak stručnih i popularnih rasprava. Bio je i vrsni poznavatelj gljiva, te provodio nadzor nad njihovim prometom na tržnici u Puli. Skupljao je
Šareni Majstor, anonimni kasnogotički slikar i kipar koji je djelovao u Istri i Sloveniji potkraj XV.st. Prvi ga je uočio B. Fučić, koji je u njegov opus uvrstio zidne slike u Sv. Mariji od Lakuća,
Rijeka, 1.XI.1925. – Lovran, 15.II.2016.). Muž povjesničarke umjetnosti i konzervatorice mr. sc. Mirjane Peršić i otac molekulske biologinje dr. sc. Lidije Peršić iz Trsta. Proveo je djetinjs
Rijeka – Labin (D21). Danas čini kontinuiranu urbanu aglomeraciju s Opatijom i susjednim naseljima. Stanovnik je Lovrȁnac, stanovnica Lovrãnka, a pridjev lovrãnski. Stanovniš
Bonifacije (lat. Bonifatius), porečki biskup (Poreč, 1223. – Poreč, nakon 1305.). Na biskupsku dužnost došao je 1282. s dužnosti kanonika porečke katedrale. Vodio je dugotrajnu borbu s akvile
rijekama i jezerima. Udičarenjem se riba lovi štapom, uzicom i udicom, i to čekanjem, potezanjem, kotrljanjem i mušičarenjem. Natjecanja su podijeljena u dvije skupine: u prvoj su skupini lov udicom
Posada istraživačkog broda Admiral Tegetthoff, u sklopu austrougarske arktičke ekspedicije 1872.-74., brojala je 24 člana iz tadašnje Austro-Ugarske Monarhije, a mnogi od njih bili su istarski i hrvat
Rijeka, 8.VI.1984.). Klasičnu gimnaziju pohađao je u Pazinu, a prvi učitelj glazbe bio mu je Saša Šantel. Djelovao je kao učitelj u Pazinu i Čepiću, a zatim kao gimnazijski učitelj pjevanja te orgu
Rijeka, 15.X.1981.). Učiteljsku školu polazio je u Kastvu, a završio u Arbanasima kraj Zadra. Godine 1913.–15. radio je u Medulinu i Hreljićima, no austrijske su ga vlasti zbog njegova nacion
Rijeka trebala postati međunarodno priznatom neovisnom državom. Unatoč porazu, D'Annunziova okupacija Rijeke poslužila je fašističkom pokretu kao obrazac za vlastito djelovanje. D'Annunzio se
Seidl, Carl, arhitekt (Šumperk, Moravska, 13. III. 1858 - Beč, 10. VI. 1936). Studirao je na Politehnici u Zürichu te na Akademiji lik. umjetnosti u Beču. Redoviti član bečkoga Künstlerhausa postao je
Jakić, Antun (Ante), novinski izdavač (Podgora, 3.VI.1860. - ?, nakon 1909.). Klasičnu gimnaziju završio je 1880. u Splitu, a nakon studija bogoslovije 1884. zaređen te 1885. poslan na službu vojno
Zorin dom, hrvatski narodni dom u Opatiji podignut 1889. kapitalom mjesnih pomoraca i entuzijasta. Nazvan je po kulturno-umjetničkom društvu Zora, kojemu je bio sjedištem. Dom je postao žarištem i sim
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...