Žminju te spoj na Istarski ipsilon). Prometna mu važnost raste naročito izgradnjom željezničke pruge Pula – Divača (Istarska državna željeznica) 1876. Gospodarsku osnovu tradicionalno čini po

Žminj i Savičenta (Svetvinčenat). Do XV. st. utvrde su bile razmjerno jednostavne, a s pojavom vatrenoga oružja dobivaju nove elemente (platforme za topove, usporedne zemljane nasipe i bastionski sust

Literatura : žminjskog dijalekta, ibid.; I. Lukežić, Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt, Rijeka 1990; S. Vranić, Za dijalektalnu kartu čakavskih ikavsko-ekavskih govora u Istri, Riječ, 1995, 1-2; I. Lukežić, M. Tur

Srednjočakavski ili ikavsko-ekavski čakavski dijalekt, najraspršeniji među čakavskim dijalektima. Istarski ikavsko-ekavski čakavski govori pripadaju tzv. rubnom poddijalektu. Rasprostranjeni su u s

Žminja je crkvica Gospe Karmelske (posvećena istoga dana kad i Sv. Jakov i Sv. Antun), od davnina zvana Majka Božja od Oranice. U naselju je klasicistička kuća kanonika i polihistora Pietra Stancov

žminjska Bartulja, kanfanarska Jakovlja i dr. Životni običaji običajna su praksa vezana za važne prekretnice u životu, od rođenja do smrti. Običaji u trudnoći vezani su uglavnom za zaštitu trudnice

Aleja glagoljaša, spomenički kompleks posvećen glagoljašima, glagoljaštvu i glagolizmu, koji se proteže uz cestu od Roča do Huma. Kapitalni je to projekt Čakavskog sabora (ČS), a ideja o njegovom o

Žminjštinu, Pazinštinu i Poreštinu, a posebno se povoljan ishod postigao u Kringi, Motovunu i Tinjanu. Govedo se uzgajalo poglavito radi mesa i rada gotovo posvuda u Istri: sredinom XX. st. istarsko j

Žminjšćine, rudara s Labinšćine, Vodnjanku koja se udaje, iseljenika i lik turističkog djelatnika, odnosno presjek turizma u Istri od elitnog turizma na Brijunima/Brionima, preko masovnog turizma zapa

Žminj (sv. Mihovila). U Pićanskom dekanatu su župe: Borut (sv. Mihovila), Cerovlje (Uznesenja BDM), Gologorica (sv. Petra i Pavla), Gračišće (sv. Vida i drugova mučenika), Krbune (sv. Ivana Krstite

Žminju snima Libertas, povijesnu dramu o Marinu Držiću. Jedna od scena akcijsko-avanturističkog filma Lov na vještice (Season of the Witch) iz 2011., u režiji Dominica Sene i s Nicolasom Cageom i

Likovna manifestacija Mediteranski kiparski simpozij (MKS) osnovan je 1969. u Labinu kao kulturna manifestacija Katedre Čakavskoga sabora Labinske republike. Na 33 hektara zaštićenoga kulturnog dob

žminjskoj čakavici napisao je zbirke Žminjski libar (1966) i Bezak na tovare (1976). U esejistici se potvrdio kao odvažan i znatiželjan erudit: Hrvatski Don Kihoti (1971) i Pogled iz provincije (1978)

Žminj LIBURNIJA (Primorsko-goranska županija) Lovran Matulji Mošćenička Draga Opatija Istodobno s izborima za gradska i općinska vijeća (1993., 1997. i 2001) održ

Žminj i dr.). Istočnorimski car Justinijan I. u ratu protiv Ostrogota 537. osvojio je Dalmaciju i Liburniju, a 538. Istru, tako da je ona postala dijelom nekadašnjeg Istočnoga Rimskog Carstva, koje je