rijeka Mirne, Raše, Pazinčice i Boljunčice. Ta je vrsta raširena i u Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, na Novom Zelandu, te uz sve tokove rijeka koje utječu u Jadransko more. Godine 1999. kraj Potpićn
Rezultati pretraživanja za: "rijeka"
Rijeka 2009.), a njezino ime nosi ulica (stubište) u Opatiji.
Dallemulle Ausenak, Gianna, zdravstvena djelatnica, književnica (Pula, 23.III.1938. – Pula, 7.X.2009.). Po struci viša medicinska sestra, dugo je godina bila glavna sestra Pedijatrije pulske
Sardoz Barlessi, Ester, književnica (Pula, 4.XI.1936. – Pula,13.I.2017.). Poezijom i prozom književno se potvrdila u zrelim godinama. Pisala je na talijanskom književnom jeziku i pulskom inač
Rijeka – Trst, u Kastavskoj šumi. Očuvana je šumska vegetacija, osobito šume bukve; uz obilje krških geomorfoloških oblika (škrape, ponikve, jame, ogoljeni vrhovi). Park-šuma Lisina, zaštićena 1
Koloman, kralj Ugarske, Hrvatske i Dalmacije (1070 - 3. II. 1116). Sin Gejze I. i Sofije te nećak kralja Ladislava I. Kronike svjedoče da je stric za nasljednika htio Kolomanova mlađeg brata Almoša, j
Gervais, Drago (Dragutin), pjesnik, dramatik, prozaik i esejist (Opatija, 18.IV.1904. – Opatija, 1.VII.1957.). Pravo diplomirao 1928. u Zagrebu te službovao u Crikvenici, Bakru i Bjelovaru. Z
Rijeka - Trst, uspostavivši logor kraj sela Kućeli, odakle su održavali vezu s Rijekom i tamošnjim partijskim rukovodstvom. Uspostavili su vezu i s Krasom i Lovranštinom, a da bi grupa ojačala otišao
rijeka Raša bili su granica između Histra i Liburna. U doba Rimskoga Carstva Raša je bila granično područje između Italije i Ilirika. Cesta koja je povezivala Polu s Tarsaticom nije prolazila današnjo
Rijeka i Goranske kiparske kolonije. Dobitnik je Nagrade grada Rijeke (1996.) i odlikovanja za osobite zasluge u kulturi reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1997).
Rijeka - Opatija - Plomin - Pula, u slikovitoj uvali sa šljunčanom plažom, koja je nastala na ušću potočića što se s Učke vapnenačkom padinom dubokom usjeklinom slijeva u more. Stanovništvo se bavi tu
Rijeka i Trst. U rano jutro 24.XI.1911. plovio je na ruti Ravena – Trst s putnicima i teretom riže. Na oko 12 nautičkih milja (Nm) jugozapadno od Rovinja pogodilo ga je nevrijeme praćeno jakom j
rijekama Rižani, Badaševici i Dragonji nalaze se predjeli lapora na flišnoj akumulaciji (glina i mulj). Lapor je važna sirovina za dobivanje cementa (cementni lapor).
rijeka, a kreće se od plićaka do 50 metara dubine. Manji primjerci ostaju bliže površini, veći odlaze i dublje. Kreće se u jatima, a vrsta dna koje preferira je stjenovito s rascjepima ili pukotinama,
Rijeka. Do XX. st. to je područje, koje je gospodarski gravitiralo Trstu i Rijeci, povezivalo Istru s Kranjskom.
Mittheilungen aus dem Gebiete des Seewesens, mjesečnik Hidrografskoga zavoda u Puli, koji je izlazio od 1873-1914 (1915. objavljen je samo jedan sveščić). Posljednji urednici bili su mornarički poručn
rijeka s tipovima tala: hidromorfna glejna tla (vapnena i eutrična), aluvijalno-koluvijalna, koluvijalna i aluvijalna tla, te na ušćima rijeka zaslanjena tla. Ukupna površina tla u Istri iznosi 334.36
Koch, Metod, kontraadmiral (Kranj, 4.IX.1874. - Trst, 25.IX.1952.). Završivši školu za mornaričke aspirante u Puli, stupio je 1892. kao kadet u austrougarsku ratnu mornaricu. Godine 1898. postao je
rijeka Dunav (Histar) ima dva ušća, jedno u Crnome moru, a drugo u Jadranu. Važan je i za druga topografska pitanja staroga vijeka na istarskom području (vrelo Timava, pulska luka, mit o jantarnim oto
Boljȕnšćica ili Boljȕnčica, glavni tok u sjeveroistočnom dijelu središnje Istre, povremena vodotoka duljine oko 20 km. Najduži je dotok vode plitkim koritom iz područja Lupoglava, a manji je sa zap
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...