...Pazinske k
Rezultati pretraživanja za: "pazin"
Pazinskoj knežiji. Braća Giorgio i Francesco (XVI. st.), vlasnici Kožljaka, kao zaštitnici reformacije u Istri istupaju na saboru staleža u Ljubljani 1579. Sudjeluju i u borbama protiv Osmanlija, na s
Pazin–Lupoglav, kraj želj. postaje. Čini ga niz raspršenih zaselaka: Budaki, Buzići, Čuleti, Dausi, Grdinići, Grgurići, Muloni, Orlovići, Poljanice, Sandalji, oko doline Borutskoga potoka (pritoka Paz
Pazinu 1958. prikupljao je gradivo s područja Istre, Rijeke, Krka, Cresa i Lošinja. U Pazin je 1964-67. i 1991. vraćen dio istar. gradiva (statuti gradova i općina, bilježnički fondovi, zbirka isprava
Pazinu svakoga prvog utorka u mjesecu postoji još od 1574., kada je Pazin dobio dozvolu za održavanje sajma poljoprivrednih i stočarskih proizvoda stanovnika iz svoje okolice. Pazinski samanj i danas
Pazinu 1912. i upisao studij prava u Zagrebu. Nakon sudjelovanja u I. svjetskom ratu i konfinacije 1918.-19., nastavio je studij, a 1923. vratio se u Istru, gdje je sudjelovao u osnutku Društva sv. Mo
Pazinu. Živio je u pazinskom franjevačkom samostanu, a neko je vrijeme upravljao župom Grdoselo i kapelanijom Zarečje. Proputovao je cijelu Istru i skupljao istarske narodne pjesme s napjevima. Obj
...Pazinu je pohađao njemačku gimnaziju, zatim je završio studij talijanskog i klasičnih jezika u Beču. Prvo se
...Pazin, 3.XI.1910. – Pula, 7.I.1999.). Diplomirao je 1933. studij slavistike na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gdje je i doktorirao. Bio je
Pazinu, Vjesniku istarskog arhiva, časopisu za crkvenu povijest Croatica Christiana periodica (Zagreb), godišnjaku Istarska Danica (Pazin), vjerskom mjesečniku Ladonja (Pazin), mjesečniku Politički za
Pazinu pohranjena su dva Buzetska statuta. Jedan datira u XV. stoljeće (1435.), a drugi Statuto, Ordini et Leggi del Comun di Pinguente u XVI. (1575.). Oba statuta uvezana su u jedne korice presvučen
Pazinu, Žminju, Kršanu i dolini Mirne.Cvjeta od svibnja do listopada, a plodovi se ubiru u kolovozu i rujnu kada potpuno sazriju. Pogodni su za pripravljanje sirupa, marmelade i želatine, a imaju diur
Pazin i Pazinsku jamu, odnosno Rovinj, u priči o ug. plemiću i uroti protiv austr. vlasti, koje ga zatvaraju u Kaštel, odakle s prijateljem uspijeva pobjeći. Spuštaju se u ponor, gdje ih zahvaća podze
Pazinu te Pazinska jama, u koju likovi romana skaču u bijegu pred pogubljenjem iz zatvora u tvrđi, a nakon uzbudljiva podzemna putovanja vodeni ih tok izbacuje u Limskoj dragi. U romanu su također opi
pazinskoj gimnaziji. Godine 1940. diplomirala je talijanski i latinski jezik, povijest i geografiju. Iz Pazina je premještena u Rovinj, a zatim u Pulu gdje je radila školske godine 1941./42. Sljede
Pazinu. Na tom je sastanku potvrđena odluka Okružnoga NOO-a o odcjepljenju Istre od Italije i ujedinjenju s maticom zemljom (Pazinske odluke). Objavljen je sastav predsjedništva (Joakim Rakovac, Vj
Pazin, 27.XII.1866. – Beč, 26.I.1928.). Kršten je kao Paulus Ioannes (Paul Johann, Pavao Ivan), otac Jakov (Jakob) Stupar bio je u Pazinu niži činovnik, majka Maria rođ. Camus (Kamuš). Na
Pazin, 6.V.1920. - Trst, 13.I.1997.). Rođen je u pazinskoj obitelji izvornog prezimena Niederkorn (očevi su daleki preci bili iz Luksemburga), koje je u travnju 1928. promijenjeno u Granbassi u skl
Pazinu čuva prijepis izvornika vjerojatno s početka 16. stoljeća (potvrđen 22. siječnja 1467. godine i reformacijama od 1549. do 1602. godine). Korice su mu od papira, a listovi od pergamene. Sadrži
Pazinu su prijepisi iz 1805. godine i vjerojatno iz 18. stoljeća.Korice i listovi su im od papira. Statut iz 1805. ima 88 listova, a drugi 203 stranice. Pisan je na talijanskom jeziku. Postoje primjer
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...