Labinu i Funtani, a kao župnik u Marčani, Kavranu, Šišanu i Pomeru kraj Pule, gdje je u duhu hrvatskog narodnog preporoda djelovao na podizanju svijesti o nacionalnoj pripadnosti. Zato mu je 1903. bil
Rezultati pretraživanja za: "labin"
Labina, a prema arhivskim spisima njegovo prisustvo se potvrđuje i u samostanu na Pagu. Napisao je oko 36 glazbenih zbirki, koje su sve tiskane, a od kojih se do danas sačuvalo njih 15 (svega 10 u cje
labinskoga. Istarskim je vodovodom 1934. najprije potekla voda cjevovodom od izvora Sv. Ivan preko izvora Sv. Stjepan do Buja, s račvanjem prema Novigradu, odn. Umagu; 1935. pušten je u pogon rižanski
Labina, 1937), radio je u Labinu, prof. je kiparstva na Filozofskom fakultetu u Rijeci (likovne umjetnosti). Razvija apstraktni izraz u skulpturi i crtežu, u ciklusima obojenih reljefa u drvu, te skul
Scalier, Luigi, socijalist (Pula, 10.VI.1902. – Pula, 5.X.1921.). Kršten je 12.VI. kao Luigi Francesco (Aloysius Franciscus), otac Giacomo (Jakov) bio je kotlar, rodom iz Šušnjevice, majka Te
Labin-Opatija, u zaljevu s malom ribarskom lučicom uz uvalu potopljenog ušća potoka Banine, u koji se slijevaju vode bujičnih potoka s istočnih obronaka Učke. Za kišovita vremena mnogo je podvodnih iz
Labinštine) i Puljštine, koja nije bila u sustavu, te jugoistočnoga sustava (Labinština), koji se koristio vodom iz vrela Kožljaka (na koti 278 m nadmorske visine, s izdašnosti od 9 l/s), Plomin (na k
Labin, 14.X.1940. - Pordenone, 12.VI.2013.). Srednju školu završio je 1959. u Coneglianu kraj Trevisa, gdje je počeo profesionalnu karijeru kao djelatnik i potom direktor prodaje tvrtke Castrignano
Labinšćinu i Učku. Dio katastarske općine Prnjani uključen je u barbansku poduzetničku zonu. Stanovnici se bave poljodjelstvom i sitnim stočarstvom. Područje je bilo naseljeno u prapovijesti (gr
Labinskim susretima likovnosti (2007., 2011.) i dr. Bio je jedan od osnivača i član Labinskih ateliera, član HDLU-a Istre te Ogranka Matice hrvatske u Puli.
Labinu s 12 kreveta (preseljeno u Vinež i povećano na 27 kreveta), ambulante u Labinu, Podlabinu, Raši, Koromačnom, Potpićnu i Čepiću, stomatološka ambulanta u Raši. Nova zgrada Doma izgrađena je 1969
Labinšćina), magriž (Liburnija), mangreîʃ (istriotski).
Labinšćina, Barbanština) zatka označivala iznajmljeno imanje (zemljište s kućom i gospodarskim zgradama), koje napoličar (soč, sočal) obrađuje sa svojom obitelji. U Barbanu su vlasnici zatki bili obve
labinske župne crkve, a na Valierovu sugestiju Barbabianca je u Puli osnovao sjemenište, koje se ugasilo deset godina nakon njegove smrti. U vrijeme njegove službe Pula i veći dio biskupije bili su
Labina (Jasna Maretić Diminić i Josip Diminić). Djelovao je pri Radničkom sveučilištu „Jurica Kalc“ u Puli do 1977., pri Centru za scenske i likovne djelatnosti do 1982. te Festivalu ju
Labin, Poreč, Motovun, Sv. Lovreč Pazenatički, Dvigrad, Rovinj, Vodnjan i Bale podestata, Rašpor i Barban kapetana itd. Nazivom rektori bili su obuhvaćeni i providuri za čitavu Istru (Provveditori nel
Labina. Stanovnik je Vozȉlić, stanovnica Vozȉlinka, a pridjev vozȉlički. Stanovništvo je vezano uz poljodjelstvo (vinova loza, masline) te uz pomorstvo i ribarstvo (zbog blizine Plomin Luke) i u
Labin, 30.XII.1910. – Maser kraj Trevisa, 8.I.2014.). U rodnom gradu živio je do 20. godine, kad odlazi u Veneciju na služenje vojnog roka u talijanskoj ratnoj mornarici. Potom je bio posiln
Labinci–Kaldir–Karojba. Samoglasnici. Refleks je jata ikavski (dica, čovik, vitar), s rijetkim primjerima ekavskoga (delo, delavac, dekla, venac). Prednji nazal ę realizira se kao e (me
Labina i Rovinja radi promicanja i širenja toga sporta. Osnovne aktivnosti: organizacija natjecanja, obrazovanje trenerskoga kadra i osnivanje triatlonskih škola. Triatlon klub Pula osnovan je 1993. i
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...