Buzetu (Z Bajson po Istri - na Subotina, skraćeno Z bajson na Subotina, u okviru istoimene rujanske pučke fešte) te 1998. u Humu (Z bajsun - va Hum), a od 1999. u Draguću (Bajsi u Draguću).
Rezultati pretraživanja za: "buzet"
Buzetskom zborniku objavila dva članka („Crkvena umjetnost u Buzetu“ 1984. i „Sakralni objekti Buzeštine i njihova oprema“ 1988.). Kao suradnica zagrebačkoga Instituta za povij
Buzetu, a uključio se i u politički život. Godine 1914. izabran je za zastupnika u Pokrajinskom saboru u Poreču. Nakon Prvog svjetskog rata radio je u Vojvodini (1919.-41.), gdje je bio načelnik Ok
Buzetu spomenik borcima NOB-a i žrtvama rata, u Aranđelovcu Paleolitskog čovjeka, u Puli skulpturu Jamesa Joycea, u Rapcu Kupačicu te više od 60 spomeničkih portreta i poprsja znamenitih osoba u kamen
Buzeta). Pojedinačni nalazi i nalazi epigrafskih spomenika oko Buzeta, Roča, Draguća i Boljuna svjedoče o postojanju arheoloških nalazišta iz rimskog doba i u tom dijelu Istre. Iz prijelaznoga razdobl
Buzetu i Pazinu. Brionka ima oko 300 zaposlenih te uslugom dostave svakodnevno opskrbljuje tristotinjak kupaca na oko 500 lokacija; raspolaže s 15 vlastitih prodavaonica diljem Istre. Surađuje s najve
Buzet - Šumarija Pula te spada u Gospodarsku jedinicu „Magran-Cuf". Do 1960. na tomu je području bila razvijena proizvodnja vapna u manjim količinama pomoću poljskih krečana, poznatije pod nazivom jap
Buzeta, što bi onda uključivalo i područja na kojima u XX. st. žive subetnije Bazgoni i Bezjaki, no njima je nadimak Fućki nepoznat.
Buzetu i Labinu. Nakon različitih integracijskih promjena, I. k. 1993. postaju društvo s ograničenom odgovornošću (d. o. o.). Zapošljavaju ukupno 60 radnika (2004) u distribucijskom središtu u Puli i
Buzetu, a četvrta (izumrla 1820.) također u Kopru. Obitelji pripada niz vojnih zapovjednika, viteza, pjesnika, književnika, liječnika i erudita: npr. Vanto, 1479.. kaštelan Podgrada; Pietro (1520.&
Peteh, Anton, graditelj narodnih glazbala (Petešljari kraj Žminja, 26.IV.1888. – Petešljari, 8.III.1975.). Jedan je od najboljih graditelja istarskih narodnih glazbala, vrstan izrađivač rožen
Buzeta, na izoliranu položaju na brežuljku iznad izvorišta rijeke Mirne. Vjerojatno je gradinskoga postanja, premda očuvani urbani elementi pripadaju tek srednjem vijeku. Kaštel oko kojega je nasta
Literatura : Buzeta, važan izvor za proučavanje buzetske povijesti", Buzetski zbornik, 1985., 9; Dražen Vlahov, "Matične knjige u Povijesnom arhivu u Pazinu", Vjesnik Istarskog arhiva, 1994., 2&ndas
Buzet (kršteni 1576.; vjenčani 1579.), Momjan (vjenčani 1579.; kršteni 1584.), Labin (vjenčani 1580.), Pazin (kršteni 1582.; vjenčani 1597.), Brtonigla (kršteni 1583.), Motovun (1586.), Galižana (1590
Buzet i Pazin, a osnovan je novi Porečki okrug, u koji su ušli kotari Buje, Umag, Buzet, Motovun, Pazin, Poreč i Tinjan. Okrugu Rijeka priključeni su kotari Kras i Čepić, a okrugu Pula kotar Labin i o
Buzet, u talijansko pod općinom Oprtalj, od 1945. u Hrvatskoj, a od 1955. u Sloveniji. Crkveno je pripadao župi Šterna (u Novigradskoj, potom Tršćansko-koparskoj biskupiji) do 1973. Danas je vikarijat
Buzetu i Puli.
Buzet. Stanovništvo se bavi autarkičnim ratarstvom i stočarstvom. U mjestu je 1961.-78. radila tvornica opeka. Zapadno od naselja leži zaselak Mandrija. Kraj sela je crkva Navještenja Marijina i
Buzet, od 1956. u Narodnoj Republici Sloveniji, ostajući crkveno u pazinskoj apostolskoj administraturi do 1977. U mjestu je 1852.-1956. djelovala hrvatska škola. U selu je očuvana kvalitetna gradi
Buzeta otvorio je 16.II.1944. prvu hrvatsku osnovnu školu u Istri u razdoblju poslije talijanske zabrane hrvatskih škola. Kako nije bilo dovoljno hrvatskih prosvjetnih djelatnika, organizirao je prvi
Buzet, Pula, Umag) postoje lokalne zajednice KUMI, koje djeluju u svojim župama održavajući redovite sastanke. Na općoj razini djeluju po timovima za glazbeni, karitativni i humanitarni rad te za ekol
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...