Pazinu (1890.–99.), gdje je osim rada u školi organizirao kulturno-prosvjetnu djelatnost (čitaonicu, pjevački zbor i tamburaški orkestar). Bio je prvi predsjednik hrvatsko-slovenskog učiteljskoga druš

Literatura : pazinska gimnazija, Istra kroz stoljeća, 29, Pula-Rijeka 1984.

pazinske gimnazije, koje je izlazilo približno od 1910. do 1914. u nekoliko brojeva godišnje. To je društvo proizišlo iz tajnoga đačkoga društva Učka, utemeljenoga 1908. u Pazinu na načelima tadanjega

Pazinu, a blagajnica Marija Jericijo, učiteljica u Pazinu. Članovi revizijskog odbora bili su Fran Barbalić, učitelj u Bermu i Liberat Sloković, župnik u Svetom Petru u Šumi. Društvo je bilo klerik

Pazinu gdje je radio kao kateheta te predavao vjeronauk u liceju „Gian Rinaldo Carli“ (1904.-1938.). Godine 1922. imenovan je kraljevskim generalnim inspektorom za kulturna dobra Istre (pa

Pazin, pazinskoj Samoupravnoj interesnoj zajednici (SIZ) za osnovno obrazovanje, u osnovnim školama u Motovunu i Pazinu te u pazinskom Centru za kulturu, a od 1994. bio je profesionalni političar.

Pazinu je polazio hrvatsku gimnaziju, a kako je ona nakon talijanske okupacije zatvorena, otišao je u Karlovac i tamo maturirao. U Dubrovniku je 1926. završio Pomorsku vojnu akademiju i potom preuzeo

Pazinu, a uz to i upraviteljem župe Pazinski Novaki. Godine 1969.-72. organizirao je katolički pokret mladih, no ubrzo je uvidio da je u Istri najvažnije širiti pisanu riječ. Stoga je po povratku i

Pazin – Kastav), na sedlu drevnoga puta koji iz doline Pazinčice vodi u Boljunsko polje. Stanovnici se bave tradicijskim poljodjelstvom i stočarstvom. Stanovnik je Pȃzan, stanovnica Pȃzank

Pazinskoj knežiji za Nikolina upravljanja utvrdom i gradom car Fridrik III. izdao je naredbu da se zbog ratne opasnosti od Turaka prošire pazinski kašteli i pojačaju njegove fortifikacije. Prema burgu

Pazinu, središtu tadašnje austrijske Istarske knežije. U to je vrijeme pazinski prepozit bio vrlo važna osoba na području Knežije, koja je u crkvenoj podjeli dijelom bila pod jurisdikcijom porečkog bi

Literatura : Pazin“, Franina i Jurina, 2014.; isti, „Na poleđini plakata prije šest desetljeća nacrtao pazinski sportski kompleks“, Glas Istre, 5. 9. 2014.; isti, „Otac pazinskog nogometa&l

Pazin, 15.XII.1904. – Pazin, 4.II.1986.). Rođen je u pazinskom predgrađu Dubravica, u matične knjige upisan kao Aegidius Božidar, otac mu je bio željezničar Ivan (Ioannes), majka Marija (Mari

Pazina (45°16′N; 14°0′E; 278 m nadmorske visine); 197 stanovnika (2021.), sjedište istoimene općine. Nalazi se na važnom cestovnom pravcu iz Pazina prema Buzetu uz Pazinčicu, s

Pazin, 1914. - Brescia, 19.II.1983.). U Talijansku ratnu mornaricu (Regia Marina) prijavio se 1931. Iskazao se u bitkama u Drugom svjetskom ratu u kojem je ostao invalid. Za hrabrost pokazanu na ok

Pazinu i Trstu, studirao je pravo u Beču i Gradcu (Grazu). Neko je vrijeme bio činovnik u Trstu, a od 1908. odvjetnik u Lovranu. Prve dvije pjesme objavio je 1886. u zadarskom časopisu Hrvatska. Po

Pazinu, a prvi učitelj glazbe bio mu je Saša Šantel. Djelovao je kao učitelj u Pazinu i Čepiću, a zatim kao gimnazijski učitelj pjevanja te orguljaš na školskim misama. Zbog talijanske okupacije Istre

Pazinske gimnazije tiskao je studiju o Pazinskom potoku i tekst Mošćeničkoga statuta. Zajedno s Vladimirom Nazorom, Matom Tentorom i Vjekoslavom Spinčićem sastavio je Spomenicu istarskih Jugoslavena z

...Pazinske k

Pazinskoj knežiji. Braća Giorgio i Francesco (XVI. st.), vlasnici Kožljaka, kao zaštitnici reformacije u Istri istupaju na saboru staleža u Ljubljani 1579. Sudjeluju i u borbama protiv Osmanlija, na s

Pazin–Lupoglav, kraj želj. postaje. Čini ga niz raspršenih zaselaka: Budaki, Buzići, Čuleti, Dausi, Grdinići, Grgurići, Muloni, Orlovići, Poljanice, Sandalji, oko doline Borutskoga potoka (pritoka Paz

Pazinu, a ne u Kopru, kako je bilo planirano. Za Mužinu je Pazin bio prikladniji jer se tu, uz njemački i talijanski jezik, učio i ilirski ili hrvatski jezik, a i geografski položaj je povoljniji jer