Kopar, 15.VI.1720. - Kopar, 31.III.1812.). Potomak je koparske plemićke obitelji, otac mu je bio Dionisio, majka Maria Tiepolo. U rodnom se gradu školovao kod pijarista (Collegio dei scolopi), a
Rezultati pretraživanja za: "kopar"
Literatura : koparskog građanskog pokreta Skupaj, 24. 3. 2021., https://www.skupaj.info/teme/naj-obmocje-slavnikovih-garaz-postane-mestni-park-spomina; https://www.koper.si/o-kopru/statisticni-podatki-o-mestni-obc
koparskom otoku, Semedelska cesta), korito preseljene rijeke (potoka) Badaševice (lokalno Karlonga, tal. Carlonga, službeno Cornalunga), napuštena željeznička pruga Trst – Poreč, brza cesta Kopa
...Kopar. Stanovnici se
Kopar). Prvi broj izašao je 13.V.1977. Sjedište je uredništva u Kopru i Novoj Gorici, a urednici su bili: 197.7-81. M. Kocjan (gl. ur.) i Z. Jan (odg. ur.), 1981.-85. M. Tavčar (gl. ur.) i Anton Mikel
koparska kaznionica. U zatvorima je opismenio mnogo kažnjenika, uglavno iz Istre, Dalmacije i Hercegovine. Na svjetskoj izložbi u Parizu (1889.), kamo ga je poslalo austrijsko ministarstvo pravde, pre
Koparštini nakon što su prestali izlaziti časopisi za književnost i kulturu Bori i Slovenski pomorski zbornik. Suosnivači su mu bili koparski Pokrajinski muzej, Morska biološka postaja u Portorožu,
...Koparskih brda (45°29′N; 13°40′E; 224 m nadmorske visine); 854 stanovnika (2023.)
koparska plemićka obitelj (XIII.–XX. st.) podrijetlom iz mjesta S. Martino di Gavardo (Brescia). Praotac koparskoga odvjetka obitelji (1210) bio je Gavardo I., koji je bio u službi akvilejsko
Kopar, gdje je od 1939. bio nastavnik likovne kulture u Pomorskoj školi Nazario Sauro. Nikad nije samostalno izlagao, a poznato je da je sudjelovao na skupnoj izložbi 1938. u koparskoj lođi. Iste godi
koparskom sjemeništu. Godinu dana bio je u sjemeništu u Gorici, potom kratko nastavnik hrvatskog jezika u koparskom sjemeništu, a 1943. porečki biskup Raffaele Radossi šalje ga na teologiju u Pordenon
Kopar, 9.IV.1656. - Rim, 30.VII.1746.). Prvu pouku iz crtanja dobio je od oca Antonija, koparskog arhitekta. Slikarsku izobrazbu stjecao je u Veneciji, najprije u radionici Antonija Zanchija, a pot
Kopar, 6.III.1859. - Rim, 22.I.1945.). Potječe iz građanske obitelji, otac mu je bio profesor u koparskim gimnazijama. Nakon mature u gimnaziji "Carlo Combi" otišao je u Italiju (Kopar je
...Kopar, 2.XII.1978.). Kao željezničar bio je aktivan u socijalističkom pokr
koparske biskupije. Nakon rata i novoga državnog razgraničenja doživio je 1947. komadanje Tršćanske i gubitak Koparske biskupije te je do umirovljenja 1975. upravljao ostatkom Tršćanske biskupije, u g
Kopar, 18.XI.1897. – Beč, 17.XII.1958.). U prvoj privremenoj austrijskoj vladi, formiranoj potkraj Drugog svjetskog rata, krajem travnja 1945., bio je državni tajnik za financije, potom, od
...Kopar, oko 1492. – Pula, VI.1548.). Brat Pietra Paola Vergerija ml. i Aurelija, u čijoj je pratnji ušao u službu p
Kopar (17) i Buje (13) Zone B STT-a. Sjedište i glavni odbor bili su u Trstu. Prvi predsjednik bio je Vladimir Bartol. Istodobno je bio utemeljen Podsavez hrvatskih prosvjetnih društava sa sjedištem u
Koparština do Jadranskog mora. Pojam Primorska udomaćen je samo među slovenskim stanovništvom, koje je preuzelo službeno ime upravne jedinice Austrijsko primorje. Na istom su području potom postoja
Kopar, 23.VI.1929. - Sesljan [Šešljan]/Sistiana kraj Trsta, 11.XII.2011.). Maturirao je u koparskoj klasičnoj gimnaziji "Carlo Combi" 1948., a pod političkom paskom nove (jugoslavenske) v
Kopar, 20.XII.1759. – Kopar, 11.XI.1835.). Otac mu je bio Giovanni Battista, a majka Maddalena Beltramini. Obitelj nema veze s koparskim plemićima Brat(t)i i porijeklom je iz Lorea kraj Veron
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...