Buzeta. Nalaze se u šumovitu kraju, izvan naselja; klima je sredozemna. Ima više termalnih izvora (30 do 36°C), glavni je Sv. Stipan, koji izvire podno stijene visoke 85 m.Voda je radioaktivna (do 693

Buzet. Smješteno je kraj željezničke postaje 3,5 km sjeverozapadno od Roča, uz željezničku prugu Divača - Pula, podno Ćićarije (Oštrog vrha, 662 m). Naselje je podijeljeno na dvije cjeline: Gornja

Buzet, odnosno na vinskoj cesti Socerb – Osp – Hrastovlje. Stanovništvo se bavi poljodjelstvom i vinogradarstvom. Pod vlast Mletačke Republike Hrastovlje je došlo 1535., a 1581. od obit

Buzeta i Istarskih Toplica. Prvi ju je opisao Carlo Marchesetti i nazvao po tršćanskom botaničaru Muziju Tommasiniju. Hrvatska pošta je u okviru serijala "Hrvatska flora - strogo zaštićene vrs

Buzet 1954.). Govorio je njemački, slovenski i talijanski jezik, a služio se francuskim i engleskim te bio vrstan stručnjak i organizator. Bavio se slikanjem, rezbarenjem, fotografijom. Izložba nje

Buzetu, Voloskom i Trstu, koji su djelovali i na širem prostoru: pulski u južnom dijelu Istre, pazinski u središnjem, buzetski u sjevernom, tršćanski u Slovenskom primorju, dom u Voloskom u Liburniji.

Buzeta. Rudnici su ondje otvoreni još u XVI. st. i do danas ih je, zajedno s tragovima nekadašnje tvornice za tehnološku preradbu, očuvano desetak. Iz njih je eksploatiran piritni boksit za dobivan

Turrini (Turini), firentinska plemićka obitelj doseljena u Čedad (Cividale), čiji su članovi u srednjem i novom vijeku bili vezani uz nekoliko istarskih mjesta. Bankar Giovanni, vazal akvilejskoga pat

Buzeta, u prehrambenoj ind. Puris (Pazin), Brionka (Pula), Mirna (Rovinj), Ind-Ital-Ice (Poreč), Stefanutti (Katun Trviški) i Izo (Balići), Proizvodnja pića (BUP – Buzet). Industrija sudjeluje u bruto

Buzetu i Kopru (1913.-19.) te u Sloveniji. Pisao je crtice u časopisima Slovan i Ljubljanski zvon, mnogobrojne stručne članke u časopisima Primorski gospodar, Gruda, Naše gorice, te objavio djelo O

Buzet).

Buzetu, i Ćepiću i Vrhu, gdje je radio i kao učitelj viših razreda osnovne (pučke) škole. U Vrazovu Kolu (III, 1843.) objavio je sedam istarskih narodnih pjesama.

Prȁpoće (tal. Prapochie), naselje na Ćićariji (45°26′N; 14°4′E; 510 m nadmorske visine); 31 stanovnik (2021.), općina Lanišće. Nalazi se sjeverozapadno od sjedišta općine, s koj

Literatura : buzetske prošlosti", Istarski mozaik, 1967., 3.

Licul, Gašo, učitelj, prosvjetni aktivist (Šumber, 22.VIII.1878. - Roč, 1.IV.1923.). U Kastvu je polazio učiteljsku pripravnicu, a u Kopru učiteljsku školu (Učiteljište). Službovao je pola godin

Buzet, 1521. – kraj Željeznoga u Gradišću, oko 1579.). O njegovu školovanju ne zna se ništa. Sredinom 1550-ih bio je glagoljaški svećenik u središnjoj Istri, ali je pristao uz protestantizam,

Buzetu, zatim 25 godina u Koštaboni i naposljetku u Klancu kraj Kozine. U studentskim danima pisao je i objavljivao u časopisima. Od prosinca 1954. bio je član Cirilmetodijskega društva katoliških

Buzet. Kuće su raspoređene u nizovima na prisojnoj padini pod kraškim hrptom, na kojem je očuvana mletačka utvrda iz 1467. s obrambenom kulom peterokutna tlocrta; kula danas služi kao zvonik župne crk

Buzetski zbornik, 1981., 5), Model srednjovjekovnog Gračišća (Peristil, 1965.-66., 8-9), Crkva sv. Duha kod Štrpeda u Istri (Radovi Odsjeka za povijest umjetnosti, 1969., 6; Buzetski zbornik, 2001., 2

buzetski zatvor, odakle je pobjegao te se iselio u Jugoslaviju. Prvo je vrijeme (1927.-28.) radio u Kruševici Paštrovskoj u Crnoj Gori, zatim (1929.-41.) u vježbaonici Učiteljske škole i u školi učeni

Buzet – Vodice (45°28′N; 14°3′E; nadmorska visina 609 m); 6 stanovnika (2021.). Okruženo brdima, zaštićeno je od sjevernih vjetrova i otvoreno prema jugu. Plodno polje i o