Pula all'Uljanik dancing. Grupa je posebno uvjerljiva kad opisuje sjećanja na prošla vremena, ratne nedaće te žaljenje za Austrijom i Pulom kao carskom lukom. S druge strane, snažna je i karnevalska,
Rezultati pretraživanja za: "pula"
pularan, napose među radnicima. U poslijeraću su postojali mnogobrojni boćarski klubovi u Puli, Labinu, Pazinu, Poreču i Umagu, čiji su predstavnici redovito nastupali na prvenstvima Hrvatske i Jugosl
Mussolini, Benito Amilcare Andrea, talijanski političar, fašistički vođa i diktator, zvan Il Duce, Vođa (Dovia di Predappio, Forlì, 29.VII.1883. - Giulino di Mezzegra, Como, 28.IV.1945.). Po
Pula 1857. imala 8551 stanovnika, od toga 2000 vojnih osoba. Za 60 god. austrijske vladavine, tj. do I. svjetskog rata, broj stanovnika u Puli porastao je 60 puta, pa ih je 1910. bilo 58562, od toga 1
Pula, Labin, Plomin, Buzet, Mutvoran i dr.) ili prekinut kontinuitet (Buje, Kopar, Rovinj, Beram, Pićan i dr.), mogu držati urbanim središtima. Gradinskim naseljima Nezakciju, Picugima i Monkodonji ko
pulaciji, promet se u luci stalno povećavao, pa je 1966. dosegnuo 788.616 tona. Kako država nije bila naklonjena izgradnji željeznice do Kopra, vodstvo luke odlučilo je svojim sredstvima financirat
Pula (1954.). Kao sudionik Pariške mirovne konferencije zaslužan je za pripojenje Istre Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata. Od 1957. do smrti bio je profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Pula, a od 1993. u sastavu općine Vodnjan iz koje je izmjenama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj izdvojena krajem 2000. kao nova općina te je počela funkcionirati na
Pula). Šumsko gospodarstvo Buzet, poslije Šumsko-hortikulturno gospodarstvo »Istra« iz Buzeta, razgranalo je svoje djelatnosti izvan šumarstva pa je od šumarskih djelatnosti (gotovo isklju
Jugozapadni istarski dijalekt ili štakavsko-čakavski dijalekt, istarski ikavski štakavsko-čakavski postmigracijski dijalekt složene strukture, u kojoj su glavnim jezičnim slojem značajke ikavske štoka
pulacije. »Plač, suze i škripanje zubi« gladnih župljana dopirali su do župnika koji im često ni sam nije imao pružiti drugo doli riječi ohrabrenja i utjehe. U suzbijanju gladi odlučujuću je ulogu ima
pulacije s pripadajućim teritorijem; prije nastupa rimske vlasti Liburni su već bili grupirani po teritorijalnom načelu, a ne više po rodovskome, no za razliku od Histra nisu nikad stvorili središnju
Pula se uključuje u tada već tradicionalnu manifestaciju Operna sezona Opatija – Rijeka te u ljetnim opernim programima na pozornici Arene redovito nastupa ansambl opere NK „Ivan Zajc&ldqu
Pula – Rijeka s cestama prema Poreču, Buzetu, Labinu i Žminju te spoj na Istarski ipsilon). Prometna mu važnost raste naročito izgradnjom željezničke pruge Pula – Divača (Istarska državna
Pula postane ratnom lukom SSSR-a, veće brodogradilište bilo bi smetnja takvim nakanama, ali rezolucija Informbiroa promijenila je 1948. i smjer razvoja Uljanika. Novi planovi predviđali su suvremeno b
Pula). Nova austrijska vlast u Piranu je očuvala Magistrato civico, te u nj imenovala svojega političkoga načelnika kojemu je prepustila sve nekadanje statutarne funkcije. U doba Restauracije Piran je
Ranokršćanska umjetnost, umjetnost nastala na području Rimskoga Carstva od sred. III. do kraja V.st., odn. do sred. VII.st., koje je ikonografija vezana uz kršć. religiju i ideologiju. Nije oznaka sti
Pula 1177., Kopar 1186.), stvarajući postupno slobodne komune; kraj Savudrije su mletačke galije 1176. porazile Barbarossino brodovlje i zarobili mu sina Ottona. Bertoldov je sin Bertold IV. (1138.
Pula – Divača. Sajmovi, koji su se od starine održavali subotom (najveći u rujnu, na Subotinu) podno grada uz raskrižje cesta, bili su potkraj XIX. st. poticaj osnivanju i razvijanju novoga nase
Pod Italijom (1918.–43.). Svršetkom Prvoga svjetskog rata, raspadom Austro-Ugarske Monarhije i talijanskom okupacijom u studenome 1918. mijenja se upravno ustrojstvo u Istri. Talijanski vojni
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...