Literatura : Pula 1998.

Fašizam, politički sustav i doktrina koji počivaju na totalitarizmu, korporativizmu, nacionalizmu i imperijalizmu, odrednicama tzv. službene politike od dolaska Benita Mussolinija na vlast 1922. U

Pula, 24.VIII.2023.). Potječe iz istarske emigrantske obitelji koja se od 1947. stalno nastanjuje u Puli. Otac Ivan bio je agronom i sudski vještak. U Puli je Miroslav završio osnovnu školu i os

Pula). Cestogradnja u novije vrijeme pridonosi poboljšanju veza sa srednjom Europom. Važna je putnička i trgovačka luka s brodograđevnom industrijom (brodogradilišta 3. maj i Viktor Lenac), tvornicom

Pula all'Uljanik dancing. Grupa je posebno uvjerljiva kad opisuje sjećanja na prošla vremena, ratne nedaće te žaljenje za Austrijom i Pulom kao carskom lukom. S druge strane, snažna je i karnevalska,

pularan, napose među radnicima. U poslijeraću su postojali mnogobrojni boćarski klubovi u Puli, Labinu, Pazinu, Poreču i Umagu, čiji su predstavnici redovito nastupali na prvenstvima Hrvatske i Jugosl

Literatura : Pula 1987., 80-82.; Marijan Milevoj, "Mussolini u Raši 1936. godine", na: http://labinska-republika.blogspot.hr, 8. 2. 2012.; Emilio Gentile, "Mussolini, Benito", Dizionario Biogra

Mussolini, Benito Amilcare Andrea, talijanski političar, fašistički vođa i diktator, zvan Il Duce, Vođa (Dovia di Predappio, Forlì, 29.VII.1883. - Giulino di Mezzegra, Como, 28.IV.1945.). Po

Pula 1857. imala 8551 stanovnika, od toga 2000 vojnih osoba. Za 60 god. austrijske vladavine, tj. do I. svjetskog rata, broj stanovnika u Puli porastao je 60 puta, pa ih je 1910. bilo 58562, od toga 1

Pula, Labin, Plomin, Buzet, Mutvoran i dr.) ili prekinut kontinuitet (Buje, Kopar, Rovinj, Beram, Pićan i dr.), mogu držati urbanim središtima. Gradinskim naseljima Nezakciju, Picugima i Monkodonji ko

pulaciji, promet se u luci stalno povećavao, pa je 1966. dosegnuo 788.616 tona. Kako država nije bila naklonjena izgradnji željeznice do Kopra, vodstvo luke odlučilo je svojim sredstvima financirat

Pula (1954.). Kao sudionik Pariške mirovne konferencije zaslužan je za pripojenje Istre Jugoslaviji nakon Drugog svjetskog rata. Od 1957. do smrti bio je profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Pula, a od 1993. u sastavu općine Vodnjan iz koje je izmjenama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj izdvojena krajem 2000. kao nova općina te je počela funkcionirati na

Pula). Šumsko gospodarstvo Buzet, poslije Šumsko-hortikulturno gospodarstvo »Istra« iz Buzeta, razgranalo je svoje djelatnosti izvan šumarstva pa je od šumarskih djelatnosti (gotovo isklju

Literatura : Pula 2000; M. Małecki, Slavenski govori u Istri, Rijeka 2002; J. Ribarić, O istarskim dijalektima. Razmještaj južnoslavenskih dijalekata na poluotoku Istri s opisom vodičkoga govora, Pazin 2002; J. Li

Jugozapadni istarski dijalekt ili štakavsko-čakavski dijalekt, istarski ikavski štakavsko-čakavski postmigracijski dijalekt složene strukture, u kojoj su glavnim jezičnim slojem značajke ikavske štoka

Literatura : Pula 1981; J. Delumeau, Y. Lequin, Les malheures des temps. Histoire des fléaux et des calamités en France, Paris 1987; M. Bertoša, »Lienteria cronica« e »Febbre consuntiva«. La fame, il tifo petecchi

pulacije. »Plač, suze i škripanje zubi« gladnih župljana dopirali su do župnika koji im često ni sam nije imao pružiti drugo doli riječi ohrabrenja i utjehe. U suzbijanju gladi odlučujuću je ulogu ima

Literatura : Pula 2000.

pulacije s pripadajućim teritorijem; prije nastupa rimske vlasti Liburni su već bili grupirani po teritorijalnom načelu, a ne više po rodovskome, no za razliku od Histra nisu nikad stvorili središnju

Pula se uključuje u tada već tradicionalnu manifestaciju Operna sezona Opatija – Rijeka te u ljetnim opernim programima na pozornici Arene redovito nastupa ansambl opere NK „Ivan Zajc&ldqu

Pula – Rijeka s cestama prema Poreču, Buzetu, Labinu i Žminju te spoj na Istarski ipsilon). Prometna mu važnost raste naročito izgradnjom željezničke pruge Pula – Divača (Istarska državna

Literatura : Pula 1995.; „Istarska toponimija“, Istarska enciklopedija, Zagreb 2005., 929-944; Statut Grada Buzeta (pročišćeni tekst), Službene novine Grada Buzeta, 3/2013. i 6/2017.; Mjesni o

Pula – Divača. Sajmovi, koji su se od starine održavali subotom (najveći u rujnu, na Subotinu) podno grada uz raskrižje cesta, bili su potkraj XIX. st. poticaj osnivanju i razvijanju novoga nase

Pula postane ratnom lukom SSSR-a, veće brodogradilište bilo bi smetnja takvim nakanama, ali rezolucija Informbiroa promijenila je 1948. i smjer razvoja Uljanika. Novi planovi predviđali su suvremeno b

Pula). Nova austrijska vlast u Piranu je očuvala Magistrato civico, te u nj imenovala svojega političkoga načelnika kojemu je prepustila sve nekadanje statutarne funkcije. U doba Restauracije Piran je