Literatura : Pula 2003.; Attilio Krizmanić, Pulska kruna, knjiga I. i knjiga II., Pula 2008.

Utvrde ili fortifikacije (srednjovj. lat. fortificationes) su trajne ili privremene građevine obrambena značaja, utvrđena mjesta. U Istri su prve utvrde nastale s pojavom naselja koja su imala i ob

Pula, 10.III.2011.). Bio je drugo dijete Ferdinanda i Marije, a već je u ranom djetinjstvu pokazivao zanimanje za glazbu, pa ga otac podučava u sviranju triještinke i mandoline. Godine 1935. obitel

Pula (1958.), Radio TV izlog (1969.–85.), Ugovor između SFR Jugoslavije i Republike Italije (1975.), More (1976.–90.), Ustav Republike Hrvatske (1990.), Mirovinska reforma (2001.). Novine

Pula – Labin – Rijeka (D 21). Stanovnik je Barbȁnac i Bȁrbanac, stanovnica Barbȃnka, a pridjev barbȃnski i bȁrbanski. Gospodarstvo se temelji na poljodjelstvu (žito, vinova loza) i s

Literatura : Pula, Zagreb 1960.

Pula će pred kraj I. svjetskog rata postati središte političkog života istarskih Hrvata. Osim političkoga, rat je zaustavio i kulturni život u Istri. Prestaju izlaziti Pučki prijatelj, Mladi Hrvat

Pula 1980.; Kamena zdanja i krajolici središnje i južne Istre. „Kažuni“: inventar za povijesno pamćenje, Pula 1996.; Pamćenje kroz vrijeme, Rovinj 2019.; grafičku mapu Istarski dimnjaci, R

Literatura : Pula 2003. M. Rojnić, Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb 1974; Građa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835.–1940., Zagreb 1982–2000; Š. Jurić, Katalog rukopisa Naci

Pula, 1888–94), Naša sloga (Trst, Pula, 1870–1915), Pučki prijatelj (Krk, Pazin, 1899–1929), Omnibus (Pula, 1906–10), te novine Istra, koje su 1929–40. izlazile u Zagrebu

Pula, Nezakcij, Dvigrad, Bale, Guran, Banjole i Betiga kraj Barbarige) te groblja u sjevernoj Istri (Veli Mlun, Mejica, Brkač, Čelega, Kortina kraj Modrušana, Frančini kraj Pazina). Na prostoru Porešt

Pula 1986.) i Sjećanja – Život za ideje (posmrtno, Labin – Pula – Rijeka 2005.). Predsjednik Stjepan Mesić odlikovao ga je 2002. Redom hrvatskog pletera za osobit doprinos razvitk

Pula (D 21). Stanovnik Labina je Labinjȏn, stanovnica Labinjȏnka, a pridjev labȋnski i labinjȏnski. Prvi tragovi života sežu u prapovijest, kada je na mjestu staroga Labina postojala brončanodob

Literatura : Pula 3000 Pola. Prilozi za povijesnu sintezu, Pula 2004.

Pula: Ulica Sergijevaca oblikovala se kao gl. trgovačka ulica, a nedaleko od nje podignuta je i velika zgrada zatvorene glavne tržnice (1903). Razgledavanje prodavaonica i zagledavanje u izloge postal

Pula s okolicom 82, Rovinj 31, Poreč 24, Umag 15, Novigrad 12, Buje 35, Labin 27, Vodnjan 31, Motovun 55, Pazin 17 itd. O njihovoj snazi svjedoči i podatak da je neposredno pred početak institucionaln

Literatura : Pula 1998.; Attilio Krizmanić, "Medolino: sviluppo dell’insediamento", Atti CRS, 2003., 33.

Medulin, naselje jugoistočno od Pule, sjedište općine (44°49′N; 13°56′E; 29 m nadmorske. visine); 2.777 stanovnika (2011.). Nalazi se na padini koja se sa sjevera spušta prema M

Literatura : Pula 1995.; Lovorka Čoralić, U gradu Svetoga Marka, Zagreb 2001.; ista, Hrvati u procesima mletačke inkvizicije, Zagreb 2001.; ista, Hrvatski tragovi u Mletcima, Zagreb 2002.

Venecija (Mletci), grad i luka u talijanskoj pokrajini Veneto, smješten u istoimenoj laguni, 5 km od kopna, na sjeverozapadnoj obali Jadranskog mora (254.948 stanovnika, procjena ISTAT-a 2021.). Na

Pula, Motovun, Buzet, Pazin, Labin, Belaj, Lovran, Podgrad, Kastav, Krk, Cres i Lošinj). U svakom je kotaru bilo nekoliko općina. Osim 46 glavnih općina, postojalo je i 380 podopćina. Općinama su upra

Literatura : Pula 1985; O. Sakrausky, Primus Truber, Deutsche Vorreden zum slovenischen und kroatischen Reformationswerk, Wolfsberg 1989; A. Jembrih, Probni mali glagoljski Katekizam iz 1561. godine, Pogovor preti

Protestantska književnost, književnost nastala u Europi u doba reformacije usmjerene na navještanje evanđelja govorenom i tiskanom riječju na narodnim jezicima, a u kontekstu djelovanja Martina Luther

Pula, druga polovica XIV. st. – Padova, između 1456. i 1461.). Datum rođenja nije poznat, ali se po podacima o njegovoj profesionalnoj karijeri s početka XV. st. može zaključiti da je rođen u

Literatura : Pula 1995.; Darko Darovec, Kostel Petrapiloza, Pazin–Buzet 1996.; Isabella Flego, Girolamo Gravisi: Sparso in dotte carte, Capodistria 1998.; Giovanni. Radossi, Monumenta heraldica iustinopolita

Gravisi (de Gravisi), mletačka plemićka obitelj iz Kopra, čiji su članovi imali naslov markiza. Prema Prosperu Petroniju podrijetlom je bila iz Toskane. Kapetan Nicolò (1396.–1469.)

Literatura : Pula" (u pet nastavaka), Glas Istre, 17.-21. 12. 2013.

...pularizacija astronomije u Istri na tragu velikih uspjeha koje su na pulskoj zvjezdarnici potkraj XIX.

Literatura : Pula 2004.; Nevio Šetić, O povezanosti Istre s ostalim hrvatskim zemljama. Naša sloga 1870. – 1915., Zagreb 2005.; Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu 1918-1919. Izabrani dokumenti

Kurelić, Šime, odvjetnik i političar (Pićan, 28.X.1864. – Trst, 3.VI.1921.). Potječe iz poznate trgovačke obitelji koja je dala mnoge uvažene narodnjake, intelektualce, javne kulturne i polit