Voloskog (40 km zračne udaljenosti). Obalna je crta vrlo razvedena, s nekoliko većih zaljeva (Miljski zaljev, Koparski zaljev, Piranski zaljev, ušće Mirne/Tarska vala, Limski zaljev/kanal, Puljski zal

Voloskog, Lovrana, Ike i Ičića te po šikarama i šumama sve do Brseča. Od morske obale duboko u unutrašnjost približno do 600 m nadmorske visine raste aromatični i medonosni vrisak (Satureja montana),

Voloskome, Lovranu, Kastvu, Raši i dr.). Otvoren je i niz novih privatnih ljekarna, osobito 1990-ih, čime je ljekarnička mreža dodatno ojačana.

Volosko (1882.–88.), a od 1888. u Učiteljskoj školi u Gorici. Otpušten je iz službe 1892. jer je u Zagrebu izjavio kako Istra pripada Hrvatskoj, da je to hrvatska zemlja otrgnuta od matice domov

Voloskog, s kojom je imao četvero djece. U Pazinu mu je posvećena ulica.

Volosko. Sljedećeg se jutra kočijom preko Kastva i Matuji odvezao na Poklon, odakle se popeo na Vojak, najviši vrh Učke, ali su gusta magla i kiša pokvarili izlet. Tijekom cijelog ovog putovanja prati

Voloskom početkom 2009. raspustio grupu. U toj fazi rada grupe zanimljive su i važne suradnje s feralovcima Predragom Lucićem (album Nek se širi vira Isusova) i Đermanom Ćićom Senjanovićem te Bojanom

Voloskom), u kojima su građeni brodovi male obalne plovidbe. Posebno je bilo razvijeno brodogradilište u Kopru, u kojem je od 1853. do 1865. izgrađeno 7 klipera. Od 1853. do 1884. u Istri je izgrađeno

Voloskog do Lovrana u dužini od 12 km. Sjeverni dio (6 km) dovršen je 1889., kada je započela gradnja južnog dijela. Put je prilagođen konfiguraciji terena, praćen sklopom samonikle vegetacije i unese

Volosko (sv. Ane). Na području Tršćanske biskupije istarske su župe, ukupno njih 10, obuhvaćene u 2 dekanata – Openskom [Opčinskom] (6 župa) i Miljskom (4). U Openskom dekanatu na području

Volosko–Belaj). Nakon ukidanja apsolutizma za Istru je predviđen Pokrajinski sabor (Istarski sabor); na njemu su se za hrvatske i slovenske kulturne i nacionalne interese zauzimala tri biskup

Volosko turski gradić. U filmu se pojavljuje i Vela draga (Vranjska draga), a sniman je i na Grobničkom polju te u Velikoj Britaniji. U Labinu je snimljen i povijesni film Miroslava Mikuljana Crven

Voloskom (1908), Puli, Pazinu i Lovranu (1909), Buzetu (1910) i dr. I pojedina društva osnivana su radi širenja pučkih knjižnica: npr. Akademsko ferijalno društvo Istra (utemeljeno 1908) otvorilo je 1

Voloskom i Opatiji. Stariji dvonaglasni sustav s čakavskim akutom kao slobodnom inačicom â (dugosilaznoga akcenta) na razini govora i bez zanaglasnih dužina u govoru je Martine, Sv. Jelene, Zago

Voloskom 46, Zadru 198 te Splitu 60 forinti. Od riječkih donacija najveća je bila ona vlasnika Tvornice papira Charlesa Meyniera - 1000 forinti, riječka udruga Picknic prikupila je 242, a Societ&agrav