Rijeka 1911.).
Rezultati pretraživanja za: "rijeka"
Rijeka 2010.; Breme i počivalo: dela i užanci, Rijeka 2011. i Moja staza, Rijeka 2013.). U popisima stanovništva u Hrvatskoj Zvoneća je do 2021. navedena kao Zvoneće.
Rijeka, 24.VII.1995.). Osnovnu i niže razrede realne gimnazije pohađao je u Opatiji, a maturirao je u Zagrebu gdje se 1943. upisao na Akademiju likovnih umjetnosti. Diplomirao je 1950. kod Jerolima
Rijeka, 10.IV.1919. - Volosko/Opatija, 17.II.1956.). Sin riječkog partizanskog časnika Viktora Lenca. Završio je sušačku gimnaziju te studirao pravo i filozofiju u Zagrebu, ali je početkom rata pre
Rijeka, 23.V.1978.). Osnovnu je školu pohađao u rodnom Kastvu, gimnaziju u Pazinu, a bogosloviju u Gorici i Ljubljani, gdje je 1916. diplomirao i bio zaređen za svećenika. Doktorirao je 1927. diser
Rijeka. Na početku XX. st. inicirao je i gradio velike objekte i komunalnu infrastrukturu u Istri. Posjedovao je kamenolom u Južnom Tirolu i ciglanu u Borutu. U Opatiji je vodio izgradnju pruge ele
Rijeka, 21.IX.1906.). Nakon završetka Pravnog fakulteta u Zagrebu živio je u Rijeci te potom u Matujima, gdje je uz financijsku pomoć talijanskih liberala razvio živu političku djelatnost. Tijekom
Rijeka, 25.X.1987.). Otac Hinko mu je bio sa Sušaka, gdje je zaveden u knjizi rođenih, ali je rođen u Senju, gdje je njegova majka Nada Sablić bila u posjetu svome ocu. Pučku školu i realnu gimnazi
Rijeka, a zadaća joj je prikupljati informacije o Talijanskoj nacionalnoj zajednici u Hrvatskoj i Sloveniji te prikupljati knjižnu građu koja se odnosi na Istru, Rijeku, Trst, Austro-Ugarsku Monarhiju
rijeka te opis sredozemnih otoka. Istar. toponime spominje na trima mjestima (4, 30; 4, 31; 5, 14), nabrajajući obalne gradove redom od Akvileje: Tergeste(n) (Trst), Capris (Kopar), Pirano(n), Silbio
Rijeka, 1957.). Osnovnu školu završio u Svetom Mateju (danas Viškovo), a dvije godine zanatske škole u Kastvu. U partizane otišao 2.XI.1941. na Tuhobiću, te se istaknuo hrabrošću pri povlačenju pre
Rijeka 1969.), Milorada Stojevića (Rijeka 1987.), Mirjane Strčić (Pula 1989.), Borisa Biletića (Pula 1997.), Daniela Načinovića (Pula 1999.); u izborima Osamljenik (Zagreb 1993.) i Europa erlesen - Is
Rijeka, 30.I.1964.). Otac mu je bio iz Svetog Martina kraj Buzeta, a majka (rođ. Cerovac) također s Buzeštine. Obitelj je radi očeve službe u austrijskoj žandarmeriji bila u raznim mjestima, ali ne
Rijeka (od 1928. Sušak – Rijeka) i načelnik II. okružja te župe koja je teritorijalno obuhvaćala ranije HSŽ-e (Frankopanski u Sušaku, Vitezićev u Istri i Ante Starčevića u Gospiću, izuzev onih p
Rijeka i Kopar – Ljubljana. Staro središte naselja Na Gorici stoji na humku kraj seoskog puta južno od novijeg dijela naselja, koje se proteže duž glavne ceste. Od susjednoga novijeg naselja
Raunicher (Raunacher), plemićka obitelj koja je posjedovala više feuda u austrijskom dijelu Istre i na Krasu, gdje se spominje od XIV. st. Kandler drži da je podrijetlom iz Toscane, gdje se mogla zvat
Rijeka, 18.IX.1771.). Poznat je i kao sculptor fluminensis, jer je u Rijeci imao vlastitu kiparsku i kamenarsku radionicu 1729.-71. Djelovao je na širem području: radio je na katedralama u Gradcu (
Rijeka, 25.VIII.1974.). Dočasničku zrakoplovnu školu završio je u Pančevu 1936., gdje se družio s članovima Komunističke partije Jugoslavije (KPJ), što je pridonijelo njegovu antifašističkom opredj
Rijeka, 17.IV.2018.). Školu za primijenjenu umjetnost završio je 1955. u Splitu. Godine 1961. diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Vanje Radauša. Od 1962. do 1
Rijeka 1970., Pula 1976.; Da život ne pogaziš (pjesme), Rijeka 1973.; Svijet pod Listincem (priče), Pula 1979.; Usporedbe dvaju novoštokavskih naglašavanja - stiničkog i Daničićeva (jezična studija),
O Istrapediji
Istrapedia je regionalna internetska enciklopedija, projekt Istarske županije. U njoj su riječju, slikom i zvukom objedinjeni i predstavljeni zemljopis, priroda, povijest, svekolika baština, zapažene osobe, umjetnost, kultura i ostale značajke cijelog istarskog poluotoka, neovisno o političkim granicama.
Više o projektu Istrapedia...Kako pretraživati
Istrapedia sadrži više od 4.000 natuknica, a moguće ju je pretraživati kroz abecedarij, naznačene kategorije, galerije i teme, vezane članke ili pomoću tražilice u koju se upisuju riječi povezane s iskanom natuknicom ili više njih.
Više o mogućnostima tražilice...Uređujte Istrapediju
Istrapedia je djelo više stotina autora, pisaca natuknica, snimatelja, urednika... No, ona se stalno nadograđuje, a u njezinom obogaćivanju mogu sudjelovati i čitatelji svojim komentarima, primjedbama i prijedlozima, kao i konkretnim prilozima - natuknicama, fotografijama, video i audio zapisima.
Više o mogućnostima suradnje...