Pazin, 11.IV.1983.). Nećak mons. Jakoba Ukmara. Bogosloviju je polazio u Gorici, gdje je i zaređen 1926. Nakon kratkotrajne službe u Škednju došao je na službu u Istru, gdje je ostao do smrti. Bio

Pazinske knežije u XVI. st. (kada je Knežija bila u vlasti Habsburgovaca), pa su boravili u Pazinu. U to su se doba, osobito na poč. XVI. st., znatno pogoršale polit. i gosp. prilike u Knežiji, poglav

Pazina u rustičnom je gotičkom stilu isklesao sjedeću figuru sv. Antuna Pustinjaka.  Uz noge svetoga pustinjaka prikazana je mala svinja. Kiparovo ime i imena naručitelja isklesana su na podnožju kip

Pazinskom sjemeništu, a nakon jedne godine nastavio u pazinskoj gimnaziji “Otokar Keršovani“, gdje je maturirao 1958. Diplomirao je na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu 1965. P

Pazina, 27.XII.1849. – Pazin, 13.V.1919.). Pučku školu i nižu gimnaziju pohađao je u Pazinu, višu u Trstu, a bogosloviju u Gorici i Trstu. Zaređen 1875., kao svećenik je najduže službovao u P

Pazina. Otac je vodio gostionicu, koju je 1901. prodao te se preselio s obitelji u Pazin. Tu je Dragutin proveo djetinjstvo i mladost, završio šest razreda osnovne škole, prvi razred gimnazije i učite

Pazin, u kojem se zalagao za rješavanje gorućih prometnih pitanja. Bio je i odbornik Gospodarskog društva Pazin (1900.), član Đačkog pripomoćnog društva u Pazinu (1899.), odbornik Hrvatskog katoličkog

...Pazinu je vjerojatno prijepis izvornika iz druge polovice 18. stoljeća. Na naslovnici

Pazinu je postojalo više katoličkih društava, u kojima su bili uvijek isti članovi, pa su se katolički dobrovoljni prilozi uglavnom usmjeravali na izgradnju đačkoga doma u Pazinu, koju je vodilo Đačko

Pazinu. U pazinskom dopisništvu Glasa Istre, gdje je bila dugogodišnja voditeljica, dočekala je 2013. i mirovinu. Bila je poznata kao dugogodišnja komentatorica Glasa Istre (1996.–2013.), a n

Pazina. Zbor je utemeljen 14.III.1979. na poticaj tadanjega Narodnog sveučilišta Pazin i grupe entuzijasta. Od osnutka do kraja 2002. djelovao je pod umjetničkim vodstvom Nella Milottija, skladatel

Pazin, 3.VI.1875. – Trst, 13.I.1946.). Krštena je 14.VII.1875. kao Ada Maria Sylvia Aloysia. Otac joj je bio Luigi (Aloysius), a majka Silvia (Sylvia) rođ. Camus. U Pazinu se školovala i više

Pazin, 28.XII.1980.). Odgojen u narodnjačkoj katoličkoj obitelji, obrazovanje je započeo u Kringi, a nastavio u Carsko-kraljevskoj hrvatskoj gimnaziji u Pazinu te se uključio u pokret katoličke mla

Pazin 1996.; Ližnjanski zbornik, Pazin 1997.; Hrvatska čitaonica u Pazinu, Pazin 1999.; Cerovljanski zbornik, Pazin 1999. i Gračaški zbornik, Pazin 2002.). Koordinacija je 1996.–99. bila suizdav

Pazinu na poticaj krčkoga biskupa Antuna Mahnića. Svrha mu je bila pokretanje pučkoga katoličkog tiska u Istri. Društvo je 1911. podiglo svoju tiskaru u Pazinu u kojoj se tiskao gospodarski tjednik

Pazinu čuva se fragment rukopisa iz 15. stoljeća. Omotan je u list starijeg korala. On je, kao i listovi statuta, pergamenski i broji ih sveukupno devet. Zapisi su pisani na latinskom jeziku, knjiškom

pazinskoga kneza »i vse gospode deželske i plovan Gole Gorice, očit oblašću svete Rimske crekve i cesarove slobode nodar i kneza pazinskoga i sve dežele pisar« napisao je Istarski razvod u njegovu hrv

Pazina (45°17′N; 13°57′E; 234 m nadmorske visine); 128 stanovnika (2021.), u Gradu Pazinu. Do Grdosela se iz Pazina dolazi preko Dušani, a iz pravca Berma preko Čerišnjevice.

Pazina u općini Cerovlje. Nalazi se podalje od gl. puteva, na jezičku iznad Gologoričkoga potoka (pritok Raše), a do nje se dolazi cestom iz Cerovlja i Paza (iz doline Rakova potoka, pritoka Pazinčice

Pazinsku gimnaziju“ (Spomen-knjiga gimnazije u Pazinu 1899.-1969., Pazin 1973.), te knjigu Malo nauka Mošćeničanom (1904.).